Đakovo, (IKA/BTU) – U đakovačkoj prvostolnici – manjoj bazilici Sv. Petra svečanim euharistijskim slavljem u subotu 4. listopada proslavljeno je ustanovljenje Đakovačko-osječke crkvene pokrajine i uzdignuće Đakovačko-osječke nadbiskupije. Svečanu euharistiju predvodio je prvi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić u koncelebraciji s apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Mariom Robertom Cassarijem, zagrebačkim nadbiskupom metropolitom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima sufraganskih biskupija požeškim Antunom Škvorčevićem i srijemskim Đurom Gašparovićem, pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim Đurom Hranićem te dvadesetak biskupa iz Hrvatske i susjednih zemalja i oko dvije stotine svećenika. Kako je za vjernike Đakovačko-osječke nadbiskupije 4. listopada bio i hodočasnički dan, na proslavi se unatoč kiši i lošem vremenu okupilo i više od 4000 vjernika, mnogi od njih u narodnim nošnjama i sa sinodskim barjacima. Slavlje je okupilo brojne predstavnike ostalih kršćanskih i vjerskih zajednica, i visoke predstavnike državnih i mjesnih građanskih vlasti.

Slavlje je započelo svečanim ulaznim ophodom iz Nadbiskupskog doma predstavnika svih župa, sinodskih članova, sjemeništaraca i bogoslova te predsjedatelja i koncelebranata. Nuncij Cassari pročitao je Bulu pape Benedikta XVI. kojom se Đakovačka ili Bosanska biskupija ubuduće zove Đakovačko-osječka nadbiskupija. Papa je odlučio da se biskupsko sjedište đakovačko-osječko, koje se odvaja od metropolijskoga prava Zagrebačke Crkve, uzdiže na dostojanstvo nadbiskupske metropolitanske Crkve. Također je odlučeno da novoosnovana Đakovačko-osječka crkvena pokrajina obuhvaća pučki nazvano Nadbiskupiju Đakovo-Osijek te biskupije Požešku i Srijemsku, a biskup Marin Srakić imenovan je prvim đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom. Nuncij je nadbiskupu Srakiću prenio čestitke i državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea, kao i prefekta Kongregacije za biskupe kardinala Giovanija Batiste Rea.

Euharistijsko slavlje obogaćeno je liturgijskim obredima koji pokazuju značenje proslave uzdignuća nadbiskupije. Nadbiskup Srakić svečano je stavio palij, znak metropolitanske pastirske službe, koji mu je u Rimu na svetkovinu sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, predao Benedikt XVI. U pratnji sufraganskih biskupa Škvorčevića i Gašparovića, nadbiskup Srakić dopraćen je do katedre, sjedišta koje simbolizira njegovu pastirsku i navjestiteljsku službu te nosi njegov grb i geslo “Nadom i radom”.

Pozdravljajući nadbiskupa i metropolita Marina Srakića, kardinal Bozanić podsjetio je na zajedničku povijest danas dviju metropolija koja je počela godine 1852. kada je za središnju i sjevernu Hrvatsku osnovana Hrvatsko-slavonska crkvena pokrajina. No, okolnosti su se posljednje vrijeme promijenile, među ostalim imamo i svoju državu te je moguće raditi na ustrojstvu Crkve koje još nije u potpunosti dovršeno, rekao je kardinal Bozanić i objasnio što je Sveta Stolica pokazala tim rješenjem za Slavoniju: “Novo crkveno ustrojstvo znak je brige Svete Stolice za Crkvu u hrvatskom narodu koja majčinskom ljubavlju osluškuje znakove vremena i potrebe naroda Božjega. Znak je to životnosti Crkve koja u otvorenosti Duhu Svetom, neprestano traži načine za što plodonosnijim ostvarivanjem poslanja u novim prilikama”. Kardinal Bozanić posvjedočio je zajedništvo čitavoga episkopata u ostvarivanju novoga preustroja Crkve u Hrvatskoj, ističući da nije riječ o dijeljenju niti oduzimanju, već o stvaranju preduvjeta za bolje djelovanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj i hrvatskom narodu.

Govoreći u propovijedi o značenju toga slavlja i novom ustroju Crkve u Hrvatskoj, nadbiskup Srakić istaknuo je načelo “Spas duša” kao osnovno za preustroj koji će osigurati bolje promicanje zajedničke pastoralne djelatnosti susjednih biskupija. Mons. Srakić podsjetio je na povijesne okolnosti novijega vremena u Slavoniji: na Domovinski rat u kojem je jedna trećina teritorija bila okupirana, a 20 tisuća vjernika protjerano. Kao posebno značajnu nadbiskup Srakić spomenuo je Drugu sinodu Đakovačke i Srijemske biskupije čije odluke sada vrijede za Đakovačko-osječku nadbiskupiju i novu Srijemsku biskupiju. Slavonija, s Baranjom i Srijemom, zaokružena u novu crkvenu pokrajinu predstavlja osnaženje Katoličke Crkve u Hrvata: “Nakon Domovinskoga rata i teških stradanja Zapadne i Istočne Slavonije postalo je još očitije da se Hrvatska treba učvršćivati upravo u svom istočnome dijelu. Ujedno smatramo da Slavonija nije samo hrvatsko, nego i opće katoličko pitanje. Uspostavom slavonske metropolije, odnosno Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, Slavonija je kao regija dobila svoj crkveni regionalni identitet i dostojanstvo”, istaknuo je nadbiskup Srakić.
Proslava uspostave Đakovačko-osječke nadbiskupije bila je oslonjena na Petrovu ispovijest vjere u Krista i Kristovo poslanje koje je povjerio Petru. Ni Petra ni Pavla nisu mogle zaustaviti nevolje na putu izgradnje zajednice Kristovih učenika, rekao je nadbiskup Srakić: “Taj hod i svjedočenje apostola i njihovih nasljednika potaknuti Učiteljevim poslanjem: Idite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju!, nastavljaju se i danas”. Nastavak toga hoda je i u Drugoj sinodi Đakovačke i Srijemske biskupije koja se održavala od 1998. do 2002. godine. Ona je odgovor na pitanje koje Krist i nama danas postavlja: “Isus danas i nas pita: A vi, što vi kažete tko sam ja? Naša je biskupijska zajednica kroz posljednjih deset godina, na svom sinodskom hodu, klicala i danas kliče: Ti si Krist – za nas i za sve ljude”, poručio je nadbiskup Srakić,

Biskupi sufraganskih biskupija Požeške i Srijemske mons. Antun Škvorčević i mons. Đuro Gašparović, nadbiskupu Srakiću čestitali su na imenovanju nadbiskupom i metropolitom, te izrazili spremnost na suradnju u novoj metropoliji. Čestitke nadbiskupu uime cijele Đakovačko-osječke nadbiskupije izrazio je biskup Hranić.
Biskup Škvorčević istaknuo je da je ovim strukturalnim promjenama u Slavoniji Papa odao priznanje svemu onome što se tijekom stoljeća događalo u tom dijelu Hrvatske i raslo u krilu jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve. Spomenuo je doprinos franjevaca u doba turske vlasti u Slavoniji, zasluge biskupa Mandića i Strossmayera, kao i vrijednih pastira u vrijeme komunističkih vlasti. Biskup Gašparović je, uz čestitke, izrazio i zahvalnost za uspostavu Srijemske biskupije. Također je izrazio i prihvaćanje sinodskih izjava i odluka.
Upravo te odluke nadbiskup Srakić svojoj Crkvi predao je riječima Ivana Pavla II. u Osijeku 2003. godine: “Ljubljena braćo i sestre u Nadbiskupiji đakovačko-osječkoj! S velikom radošću predajem našoj Crkvi knjigu Izjava i odluka Druge biskupijske sinode. Bili nam blagoslovljeni tako željeni plodovi sinodske obnove! Pođite u svoje vjerničke zajednice, u mjesta gdje živite i radite, i kao vjerni učenici Gospodinovi učinite da se ostvari sveto djelo Biskupijske sinode” te, učvršćeni naukom apostolskim i službom Crkve, uvijek mognemo živjeti i naviještati milost i spasenje Isusa Krista”.

Slavlje su uveličali Katedralni mješoviti zbor iz Đakova, Mješoviti zbor osječke župe sv. Petra i Pavla, Mješoviti zbor “Sveta Cecilija” vinkovačke župe sv. Euzebija i Poliona, Mješoviti zbor slavonskobrodske župe Bezgrešnog Srca Marijina, pod ravnanjem mo Ivana Andrića i orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarija. Ceremonijar je bio mons. Luka Strgar. Cjelovite tekstove govora izrečenih na slavlju donosimo u rubrici “Dokumenti”.

Nakon slavlja u Đakovu, iduće nedjelje 12. listopada proslava će biti i u Osijeku, koji je ojačao kao crkveno središte uzdignućem Đakovačko-osječke nadbiskupije. Slavlje uspostave nove metropolije bit će u Požegi 15. listopada, a 26. listopada u prvostolnoj crkvi Srijemske biskupije, u Srijemskoj Mitrovici.