Đakovo: Seminar za animatore župnih misijskih skupina
Đakovo (IKA )
Četvrti cjelodnevni seminar okupio je više od 60 laikinja i laika iz Đakovačke i Srijemske biskupije te više svećenika
Đakovo, (IKA) – U prostorijama Središnje biskupijske knjižnice u Đakovu održan je 10. rujna četvrti cjelodnevni seminar za animatore župnih misijskih skupina. Sudjelovalo je više od 60 sudionika, laikinja i laika iz Đakovačke i Srijemske biskupije te više svećenika. Animatorica seminara i biskupijska povjerenica za župne misijske skupine s. Ignacija Ribinski na početku je pozdravila nazočne: đakovačko-srijemskog biskupa Marina Srakića, pomoćnog biskupa Đuru Hranića, ravnatelja Papinskih misijskih djela u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji mons. Luku Strgara, predavače i sve sudionike. I obojica biskupa obratila su se nazočnima, zahvalivši svima koji se uključuju u tu važnu crkvenu djelatnost.
Predviđeni program obuhvaćao je tri predavanja. Prvo s temom “Misijsko djelovanje u prvom stoljeću života Crkve” izložio je mons. mr. Luka Marijanović, profesor biblijskih predmeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Iscrpno je naveo karakteristične načine misijske djelatnosti u Starom i u Novom zavjetu, saževši svoje razmišljanje o načinu misionarskog djelovanja u dvije ključne riječi: “Dođite!” (Stari zavjet) i “Pođite” (Novi zavjet). U starozavjetnom obliku misijske djelatnosti istaknuto je kako je izabrani izraelski narod poslan privući druge narode, on treba biti privlačan, “atrakcija” svim drugim narodima. U Novom zavjetu prvi je misionar Krist. On daje novi “oblik” pristupa, on ide, dolazi svim narodima svijeta i svojim učenicima također nalaže da idu, da pođu (“Idite po svem svijetu…”) kojima želi navijestiti evanđeosku poruku. To Isusovo pravilo je smjernica i danas svekolikoj misijskoj djelatnosti. Taj način misijske djelatnosti svjedoče nam u prvom stoljeću Crkve napose Djela apostolska, Evanđelja i Pavlove poslanice, a tijekom povijesti do danas i crkveni misijski dokumenti, istaknuo je mr. Marijanović.
Drugo predavanje napisao je mons. Tomo Petrić, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela i urednik “Radosne vijesti”, jedinog misijskog časopisa u nas. Budući da je predavač iznenada obolio, njegovo je predavanje pročitao mons. Strgar. Tema je bila “Svjetski misijski pokret mladih”. Predavanje iznosi današnje inicijative s različitih strana svijeta da se i mladež, kao posebna dobna skupina, organizirano uključi u misijsku djelatnost.
Treća tema seminara bila je “Misijska suradnja u svjetlu Upute za misijsku suradnju Kongregacije za evangelizaciju naroda”. Izlagala je s. Ignacija Ribinski, koja je napomenula kako svaki od nas krštenika, bilo koje dobi ili staleža, može nešto učiniti za dobro misija. S. Ignacija se zadržala i na iskustvu koje je doživjela nedavno, na misijskom putu u Beninu. Tamo niz godina djeluju u misijama hrvatske redovnice Družbe Marijinih sestara s kojima s. Ignacija kroz rad u đakovačkoj župnoj misijskoj skupini surađuje već osam godina.
U tijeku predavanja istaknuto je kako danas na području sveopće Crkve organizirano misijski djeluju četiri “Papinska misijska djela”. “Papinsko misijsko djelo za širenje vjere” ima svrhu u svim slojevima Božjeg naroda buditi zanimanje za evangelizaciju svijeta. “Papinskom misijskom djelu svetog Djetinjstva” cilj je na različite načine poticati misijsku svijest i odgajati u djeci vrline požrtvovnosti i darežljivosti potrebnima, a “Papinsko misijsko djelo sv. Petra apostola” ima zadaću u kršćanima buditi svijest o značenju svećenika u misijskim krajevima, a to iznad svega znači u svećeničkim i redovničkim kandidatima potpomagati naobrazbu o misijskim temama. Četvrta crkvena misijska ustanova je “Papinska misijska zajednica”. Ona ima za cilj oduševljavati, odgajati i pripremati za misije svećenike, redovnike, redovnice i bogoslove, te također pripremati za misijske djelatnosti i kršćanske laike različitih struka. U misijskom dokumentu “Misijska suradnja”, koji je objavila Kongregacija za evangelizaciju naroda, stoji kao posebni dodatak i važno upozorenje: Ova četiri djela su poznata kao Papinska djela, jer su ona nastala potporom Svete Stolice. Kao papinske institucije univerzalnog su karaktera. Međutim “ona nisu samo Papinska djela, nego i djela cjelokupnog episkopata i cijelog Božjeg naroda”. U završnom dijelu programa razgovaralo se o izloženim temama te o misijskom djelovanju u našim prilikama.