Đakovo: Seminar za voditelje KUD-ova i djelatnike u tradicijskoj kulturi
Seminar za voditelje KUD-ova i djelatnike u tradicijskoj kulturi
Đakovo
Đakovo, (IKA/TU) – S namjerom da pruži svoj pastoralni prinos njegovanju, osvježavanju i daljnjem razvoju kulturnog stvaralaštva prožetog kršćanskim duhom, a koji je u uskoj povezanosti s liturgijskim životom Crkve, Ured za pastoral tradicijske kulture Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirao je u subotu 26. ožujka u prostorijama KBF-a u Đakovu seminar za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi. Obzirom na bogatstvo hrvatske kulturne baštine, Ured je posebnu pozornost želio posvetiti onim običajima u čijim su korijenima ugrađeni vjerski elementi, kao i pučkim pobožnostima koje izviru iz liturgije, ali su inkulturirane i neodvojive od tradicijske kulture, pa je seminar organiziran na temu “Proljetnih ophoda” i običaja vezanih uz crkvene blagdane u proljetnom vremenskom razdoblju.
Stotinjak sudionika pozdravio je pomoćni biskup Đuro Hranić, rekavši kako je neka sredina prožeta evanđeljem onoliko koliko je evanđeljem prožeta kultura, tradicija, svakodnevni život, ono što čovjek pretače u ostavštinu koja ostaje poslije njega. “Imamo blago – blago plemenitosti, ljubavi prema domovini i kraju u koje je utkano mnogo bogoljublja i sa svoje strane želimo pridonijeti oplemenjivanju tog blaga”, rekao je biskup, podsjetivši na komunistička vremena kada je KUD-ovima učinjeno nažao jer se tradicijsku kulturu nasilno htjelo odvojiti od onoga gdje je narasla – mira i ozračja župnih zajednica i liturgijske godine. Zahvalio je Odboru za pastoral tradicijske kulture za predanost, a nazočne potaknuo da se ne umore kada naiđu na poteškoće te budu ponosni na svoj rad.
Marija Maslov, voditeljica Odbora, podsjetila je na projekte koji su održani u proteklih godinu dana, istaknuvši da su kulturno nasljeđe i vjera neraskidivo povezani i međusobno isprepleteni te kako je upravo Crkva stoljećima čuvala identitet hrvatskog naroda, a ponekad bila i jedini čuvar kulture i nasljeđa.
S. Viktorija Šimić, prof. engl. jezika i književnosti i etnologije, održala je prvo predavanje na temu “Proljetni ophodi”, podsjetivši na početku nazočne da je Hrvatska zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena u Europi te da je narodni običaj “Godišnji proljetni ophod kraljice” u Gorjanima 2009. upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Spomenula je običaje vezane uz korizmu i Uskrs te predavanje posvetila ophodima koji obuhvaćaju razdoblje od Jurjeva do Duhova, iznijevši zanimljivosti i pojedinosti jurjevskih ophoda (jurjaša), spasovskih ophoda (križari, križarice, križi, krstari) i duhovskih ophoda (kraljice, kraljevi, ljelje), a kao izvore je navela izdanja “Godina dana hrvatskih narodnih običaja” Milovana Gavazija i “Otok” Josipa Lovretića, nezaobilazne kada su u pitanju hrvatski narodni običaji.
“Pučki napjevi u proljetnim ophodima i običajima u Slavoniji” bila je tema predavanja i radionice koju je vodio prof. Dražen Kurilovčan, glazbeni voditelj i dirigent Ansambla “Lado”, s namjerom da, kako je naglasio, potakne nazočne da proniknu duboko u svoju slavonsku dušu i sačuvaju svoje pjesme i tradiciju na koju moraju biti ponosni i prenijeti je na buduće generacije, što je vrlo važno u ovom “brzom” vremenu kada mladi i o tradiciji žele učiti na brzinu, što nije moguće. “Nije smisao tradicionalne pjesme ono što piše na papiru; to je samo slika, štura i prazna shema, jer sa svakom pjesmom koju čujete od starih baka i djedova slušate dio povijesti, titraje i vibracije starih generacija, a to, nažalost, nestaje. Lagano nestaju pravi kazivači, a različitost kojom govore dragocjena je i taj stil pjesme možete uhvatiti samo vi. Crpite od njih to znanje i zaštite blago koje imate”, poticao je prof. Kurilovčan. Na primjerima starih snimaka pjevačica i pjevača snimljenih 50-ih godina u Đakovštini i jednom primjeru novijega datuma ukazao je na realnu opasnost nestajanja izvornog načina pjevanja, odnosno na stiliziranje starih pjesama, čime se gubi duh naroda i običaja te potaknuo sve da se vrate izvorima, a okupljeni su i zapjevali na stari, izvoran način.
Na kraju susreta ispred Ureda za pastoral tradicijske kulture riječ pozdrava i zahvale predavačima i nazočnima uputio je maestro Ivan Andrić, pozivajući na bogat korizmeni program koji je Đakovačko-osječka nadbiskupija organizirala u suradnji s Udrugom Pasionska baština.