Đakovo, (IKA/TU) – Petnaesti susret djelatnika u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije, na kojem se promišljalo o stanju i budućim perspektivama razvoja hrvatske poljoprivrede, održan je u utorak 12. travnja u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Susret je organizirao Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja, na čelu s voditeljem prof. dr. Vladimirom Dugalićem, koji je moderirao susret. Okupljenim političarima uvodno se obratio đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, pozdravljajući ih uime nadbiskupa Marina Srakića, koji je bio spriječen odazvati se susretu jer je u službi predsjednika HBK nazočio susretu u Zagrebu s vatikanskom delegacijom za pripremu Papina pohoda Hrvatskoj. Premda opravdano odsutan, nadbiskup Srakić za sudionike susreta pripremio je dar apostolsku pobudnicu blagopokojnog pape Ivana Pavla II. o zadaćama kršćanske obitelji u suvremenom svijetu Familiaris consortio, i danas aktualan i vrijedan dokument.

Biskup Hranić podsjetio je na prošla vremena kada se u Slavoniju imigriralo, dolazilo kao u područje blagostanja te ustvrdio kako je Slavonija danas, nažalost, jedna od najsiromašnijih regija Hrvatske koja se suočava s bolnom činjenicom da njezini mladi i čitave obitelji, pritisnuti besperspektivnošću života u nekim selima i gradovima, odlaze u druge krajeve Hrvatske ili inozemstvo. “Stanje i problemi u poljoprivredi predmet su brojnih rasprava i prijepora, pa i uzrok prosvjeda na našim cestama. Kako se uz brojne odgode i poteškoće približavamo Europskoj uniji, otvorena pitanja i odgovori na njih postaju još urgentniji”, rekao je, među ostalim, biskup Hranić.
Gost susreta i uvodničar u temu bio je regionalni savjetnik za ekonomski razvoj Vukovarsko-srijemske županije Friedrich Jakupec, Austrijanac podrijetlom iz Vukovara, kojega financira njemačka vlada preko organizacije Centar za međunarodne migracije i razvoj kako bi pomogao što kvalitetnijem i korisnijem korištenju sredstava fondova Europske unije. Jakupec je održao predavanje na temu “SWOT analiza hrvatske poljoprivrede: snage – slabosti – mogućnosti – prijetnje”.
“Važnost poljoprivrede kao strateškog gospodarskog sektora nije prepoznala niti jedna hrvatska vlada, kao što to rade vlade zapadnih zemalja u čijim parlamentima poljoprivredni sektor igra važnu ulogu. Hrvatska vlada poljoprivredi ne daje punu potporu i stanje je nezadovoljavajuće”, kritički se na probleme osvrnuo Jakupec te je, između ostaloga, posebno istaknuo da nisu na pravi način iskorišteni bogati prirodni resursi u Hrvatskoj; 1,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, nezagađeno i kvalitetno tlo, vodeni resursi za navodnjavanje, kao i blizina europskog tržišta.
Iznio je porazne podatke iz Mađarske, Slovačke i Češke, gdje je ulaskom u EU gotovo 60 posto poljoprivrednika izgubilo egzistenciju jer se nisu prilagodili. “Obnovom proračuna od 2014. godine Europska unija uvodit će nove mjere, što će donijeti velike probleme svim zemljama, pa i Hrvatskoj, kao najnovijem članu Zajednice. Subvencije će biti značajno srezane, neslužbeno od 30-50% manje nego danas. Najveći gubitnici bit će poljoprivrednici tzv. ravnog zemljišta, kakva je slavonska regija, a šansu će imati organska proizvodnja voća i povrća te stočarstvo. Dok god se poljoprivrednici ne ujedine, odnosno ne prihvate zadruge, klastere, dok više ne ulože u obrazovanje poljoprivrednika, ne učine dostupnima hladnjače i skladište, ne riješe se zastarjele uzgojne tehnologije i ne krenu s razvojem prerađivačke industrije, neće znati preživjeti na europskom tržištu”, upozorio je Jakupec, izražavajući nadu da hrvatski poljoprivrednici neće doživjeti takvu sudbinu.
Zaključak njegova predavanja je da su snage hrvatske poljoprivrede kvaliteta tla, okoliš, dostupnost poljoprivrednog zemljišta, klima, blizina tržišta EU i vodni izvori, a da mogućnost razvoja vidi u poboljšanju proizvodnje i kvalitete proizvoda, izvozu na tržište EU, organskom uzgoju i domaćim maloprodajnim lancima. Nasuprot tome, kao slabosti je naveo slabu berbu (po hektaru), tehnologiju (znanje), produktivnost, političku podršku i infrastrukturu (logistiku), a kao prijetnje istaknuo faktor nezaposlenosti, EU-unutarnje tržište, kašnjenje u prilagodbi, “uskogrudna razmišljanja” (neprihvaćenost zadruga, klastera od strane poljoprivrednika) i prilagodbu EU s politikom poticaja.
Nakon predavanja uslijedila je zauzeta i živa rasprava u kojoj je, između ostaloga, bilo riječi o problemima s kojima se susreće slavonski poljoprivrednik i gdje je rečeno kako svi koji se bave politikom moraju pokretati projekte te preuzeti odgovornost za svoje sugrađane i učiniti sve kako bi što lakše prihvatili obaveze koje će Unija nametnuti.