Zagreb, (IKA) – Predstavnici Katoličke, Evanđeoske pentakostne, Evangeličko-luteranske, Makedonske pravoslavne, Reformirane kršćanske i Baptističke crkve te islamske vjerske zajednice i židovske općine okupili su se 27. listopada u crkvi Sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu na međureligijski molitveni susret, kako bi uputili Bogu svoje molitve za mir i proslavili Dan duha Asiza. Susret je organizirao Franjevački svjetovni red, Mjesno bratstvo Kaptol u suradnji s Povjerenstvom za ekumenizam Zagrebačke nadbiskupije. Nakon pozdrava ministra Mjesnog bratstva FSR-a Zorana Milića te gvardijana samostana i rektora crkve o. Matije Korena, predstavnici vjerskih zajednica uputili su nazočnima svoja razmišljanja o temi susreta “S Bogom za bolji svijet”, nakon čega su slijedile molitve i po jedna pjesma.

Osvrnuvši se na temu susreta, član FSR-a zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak prokomentirao je kako svaki čovjek želi bolji svijet, no temeljno pitanje koje si trebamo postaviti je može li bolji svijet izgraditi čovjek vlastitim snagama. Spomenuo je da je kroz cijelu ljudsku povijest bilo takvih težnji te se sjećamo i prošlog stoljeća kako se i u našoj domovini htio izgraditi bolji svijet bez Boga. Biskup je ukazao i da možda više nego ikada čovjek 21. stoljeća je čovjek koji vjeruje u sebe, vjeruje u svoja dostignuća, vjeruje u svoju snagu, bilo duhovnu bilo materijalnu. Komentirajući kako neprestano postoji u čovjeku težnja da izgradi sebe i svijet bez Boga, ukazao je da kršćani vjeruju da se ne može izgraditi svijet bez Boga.
Ističući da se velika većina ljudi i u našoj domovini izjašnjava vjernicima, biskup je prokomentirao da se onda postavlja pitanje a kako to da toliki vjernici ne mogu učiniti bolji svijet, a i Bog je na njihovoj strani. Pojasnio je da je presudno pitanje koji Bog, Bog koji se objavljuje čovjeku bilo u kršćanstvu, bilo u židovstvu ili u islamu, ili bog kojeg si čovjek sam stvara na svoju sliku, bog koji bi trebao služiti čovjeku, a ne obratno, bog koji bi bio sa mnom u borbi protiv drugoga čovjeka, bog koji bi podržavao moj egoizam, moju ideologiju, moju stranku, moje političko opredjeljenje. No, takav bog ne postoji. Moramo priznati da smo možda i sami ponekad idolopoklonici takvoga boga, pa se svojim životom možda klanjamo takvome lažnom božanstvu. Zato je potrebno upoznati Boga koji se objavljuje čovjeku, koji ljubi čovjeka, koji želi voditi čovjeka kroz ovaj svijet, zaključio je biskup Mrzljak.

Predstavnica Evanđeoske pentakostne crkve Jasenka Glavačko istaknula je važnost da čovjek bude u miru s bližnjima, usklađen s prirodnim okolišem te posebice da živi u miru s Bogom.
O skrbi za potrebite kao važnome dijelu kršćanske etike govorila je generalna vikarica Evangeličke crkve u Hrvatskoj Seija Uimonen. Istaknula je pri tome da ukoliko Kristov sljedbenik želi služiti svome Gospodaru, mora služiti svojoj najmanjoj braći. Ukazujući da siromašnima treba pomagati i da je u njima blago Crkve, pojasnila je da o siromaštvu ne treba misliti samo u materijalnom smislu, čovjek ne živi samo o kruhu i stoga možemo u svakome čovjeku vidjeti potrebitoga bližnjega, jer svakome od nas nešto nedostaje. Nakon njezina izlaganja uslijedila je molitva koju je predvodio Branko Berić.
Svećenik Makedonske pravoslavne crkvene općine Kirko Velinski osvrnuo se na brojne patnje i brige koje čovjeka ne mogu mimoići kao što su bolesti, smrtni slučajevi, gubici, iznevjerene nade, nezahvalnost i klevete. Jedan način kako možemo ovu suznu dolinu učiniti mjestom dostojnog življenja je, kao što kaže sv. Petar, da sve svoje brige prepustimo Bogu, zaključio je.
Predstavnik Reformirane kršćanske crkve Danijel Hinšt govorio je o poziciji religije u suvremenom svijetu. Spomenuo je pri tome da su religije tijekom povijesti imale, ali i danas imaju značajnu ulogu u razvoju ljudske misli, jezika, arhitekture, pismenosti i kulture. Rekao je da smo posebno mi, koji smo dionici zapadne civilizacije, svjesni činjenice da upravo religija, a pogotovo kršćanska ima utjecaj u toj civilizaciji na naše vrijednosti, etiku i moral. Razvoj građanskog društva u kojemu se jamči sloboda savjesti i vjeroispovijesti, pluralizam svjetonazora treba promatrati svakako iz pozitivne perspektive jer različitosti mogu djelovati pozitivno ako se doživljavaju kao vrijednost a ne prijetnja, kazao je Hinšt, nakon čega je kratku molitvu izrekao pastor Branimir Bučanović.
Na temu susreta “S Bogom za bolji svijet” osvrnuo se i predstavnik Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj Boris Peterlin. “Ako sam s Bogom koji je stvoritelj, nadahnitelj i prije svega prijatelj svijeta i ja mogu biti za bolji svijet i to unatoč svemu što bi me od tog zahtjevnog poslanja s pravom ili ne pravom odvraćalo. I čini mi se da nema većeg izazova od večerašnjega sadržanog u ovim dvjema malim riječima “s” i “za”. Biti s Bogom i biti za bolji svijet”, rekao je Peterlin.

Nakon pročitanog ulomka Kur ana, molitvu za mir izrekao je zagrebački imam Mevludin Arslani. Predstavnica Židovske općine Maja Vukoja pročitala je ulomak iz knjige “O pokajanju” rabina Kotela Da Dona. Susret je zaključen Pjesmom stvorova sv. Franje.

Ove godine, 27. listopada navršilo se 19 godina od velikoga povijesnog događaja, kad su se 1986. na poziv pape Ivana Pavla II. u talijanskom gradiću Asizu, rodnom mjestu velikog mirotvorca sv. Franje, okupili visoki predstavnici kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica te poglavari velikih svjetskih religija da zajedno, svatko na svoj način, mole, poste, šute i hodočaste na jednu nakanu – mir. Taj dan, kršćani predvođeni franjevačkim zajednicama i svi ljudi dobre volje obilježavaju kao Dan duha Asiza.