Slavlje je počelo misom u Sveučilišnoj kapeli koju je predvodio prof. dr. sc. Tonči Matulić, v. d. pročelnika Katedre za moralnu teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u koncelebraciji s prof. dr. sc. Željkom Tanjićem, rektorom Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Jerkom Valkovićem, pročelnikom Odjela za komunikologiju, doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije i zamjenikom pročelnika Odjela za komunikologiju, vlč. dr. sc. Odilonom Singboom, sveučilišnim kapelanom i ostalim svećenicima.

Čestitavši Dan katedre za teologiju, profesor Matulić je u propovjedi govorio o vrijednosti i važnosti Isusovih propovijedi koje upućuju na Božje kraljevstvo: „Sve prispodobe veličaju Božje kraljevstvo. To je kraljevstvo započelo upravo među nama, životom, djelom i sudbinom našega Gospodina Isusa Krista“. Govoreći o svetom Tomi Akvinskom, zaštitniku Katedre za teologiju,  profesor Matulić je rekao da ga je vrijedno i danas slijediti, budući da je sam svetac naučavao da je istina istina Božjeg kraljevstva, a istina Božjeg kraljevstva jest punina sreće, naše jedino ispunjenje.

U drugom dijelu programa svoju čestitku djelatnicima Katedre za teologiju predvođenu koordinatorom Katedre doc. dr. sc. Zoranom Turzom uputio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. prof. dr. sc. Željko Tanjić. Rektor je u govoru istaknuo kako je ovaj dan važnost Katedre za teologiju na Sveučilištu osobito došla do izražaja: „Katedra za teologiju na Hrvatskome katoličkom sveučilištu je posebnost koja nadahnjuje i koja omogućuje upravo ono poslanje katoličkih sveučilišta kako je zacrtano u apostolskoj konstituciji Ex Corde Ecclasiae i u kasnijim dokumentima Crkve, a koja govori o važnosti teologije kao poveznice inspiracije i nadahnuća  i suradnice svih drugih znanosti na jednom sveučilištu. Važnost Katedre za teologiju na našem Sveučilištu došla je posebno do izričaja u ovom vremenu pandemije, nastave na daljinu, kada svi mi kao sveučilišna zajednica, kao akademska zajednica, naši nastavnici, studenti, djelatnici  i cijelo naše društvo uslijed svih ovih nevolja postavlja mnoštvo pitanja. Ne samo onih o smislu života, kako se nositi s poteškoćama i kako tražiti  nove putove ne samo življenja vjere nego i oblikovanja našega društva“. Rektor je čestitao i vlč. dr. sc. Odilonu Singbou čija je knjiga predstavljena tijekom proslave Dana Katedre za teologiju. „Dragi Odilone, tema tehnološko-bioetičkog vrednovanja transhumanističke antropologije, kojom se ti baviš unutar teologije, je tema budućnosti. Tema koja nam tek dolazi, koja se tek otkriva i koja tek pokazuje kolika je važnost teološkog i etičkog promišljanja u svijetu znanosti, svijetu društvenih promjena i gibanja. Radi se o pionirskom djelu i zato smo mi posebno ponosni i Bogu zahvalni da te imamo i da si s nama na Sveučilištu, da si član naše Katedre i vjerujem da ovo nije prvo djelo koje ćemo ovdje predstavljati i da će ih biti još puno kao što će biti i drugih djela na našem Sveučilištu i na našoj Katedri“, rekao je rektor dr. Tanjić.

Svim okupljenima uime Katedre za teologiju obratio se koordinator doc. dr. sc. Zoran Turza koji je ukratko iznio najvažnija postignuća na Katedri u prethodnom razdoblju te je iznio planove o projektima, konferencijama i budućim izdanjima na kojima djelatnici Katedre predano rade.

Knjigu „Teološko-bioetičko vrjednovanje transhumanističke antropologije“ predstavili su doc. dr. sc. Anto Čartolovni s Katedre za teologiju, prof. dr. sc. Tonči Matulić, v.d. pročelnik Katedre za moralnu teologiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Stjepanu Brebrić.

Dr.  Čartolovni rekao je da ova knjiga predstavlja smislenu nadu, ispunjenu duhom, u ovom tehnocentričkom vremenu. „Bitno je istaknuti kako ova knjiga predstavlja prvu sustavnu, kritičku analizu antropološke vizije transhumanizma na hrvatskom jeziku. Stoga mi je drago da su tu važnost prepoznali izdavači Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište“, kazao je dr. Čartolovni, pohvalivši i kvalitetu tiska i grafičke pripreme knjige. Dodao je da je transhumanizam zahvatio sve pore današnjeg života. „Upravo ta činjenica je potakla i samog autora na proučavanje fenomena transhumanizma, koji promovira sliku novog Nietzcheovog nadčovjeka, prezentiranog u okvirima tehnicističkog mesijanstva. Štoviše, ovaj pokret prema svojim karakteristikama izlazi izvan okvira idejnog i kulturološkog pokreta novog humanizma, a sve više poprima oblik religije lišene transcendentalnog elementa te uronjene u sofističku viziju surovog materijalizma, kako i sam autor ističe. Podrobniju analizu toga autor prikazuje kroz četiri glavna poglavlja koja se međusobno nadopunjuju“, istaknuo je dr. sc. Čartolovni, analizirajući ukratko spomenuta poglavlja.

Dr. Matulić podsjetio je da je pod njegovim mentorstvom vlč. Odilon obranio doktorski rad odličnom ocjenom u srpnju 2019. godine.

O doktoratu pretočenom u knjigu na predstavljanju je govorio i dr. Matulić.

„Transhumanizam, dakako, na tragu vlastite antropologije razvija vlastitu etiku. Etika nije znanost o dobru i zlu, nego mehanizam prirodne prilagodbe. Etika nije znanost o ljudskom djelovanju ukoliko je eminentno ljudsko, a to znači slobodno, racionalno i odgovorno, nego zapravo samo mehanizam prilagodbe. Etika dakle nije u službi spoznaje dobra i zla i da tome čovjeka uči i da se čovjek kroz nju zapravo ostvaruje, nego služi da čovjek ovlada prirodom, prirodnim procesima, sobom, procesima u sebi kako bi ih usmjerio u vlastitu korist. Etika je u tom smislu tehnika ili umijeće vladanja, kako se okoristiti, ona je metla za čišćenje prirodnih nedostataka i manjaka. I evo, time smo zapravo došli do onoga što Odilon u svojoj knjizi, kad se procijedi, pokazuje krajnje zorno i jednostavno“, kazao je prof. Matulić.

Istaknuo je, među ostalim, da je ovom doktorskom istraživanju prethodilo i licencijatsko istraživanje, tj. istraživanje za magistarski rad pod naslovom „Teološko-bioetičko kritičko vrednovanje nano-biotehnike i transhumanizma kao poticaj za oblikovanje jedne sustavne teologije tehnike“, obranjen na KBF-u u rujnu 2016., čime je jasno da je ovo djelo plod višegodišnjeg marnog, savjesnog, kritičkog istraživanja.

„Dr. Singbo se odvažno i smjerno upustio u nemoguću misiju istraživanja nepregledne i često neprohodne literature i njihovih autora kao nositelja transhumanističkog pokreta, filozofije, ideologije, pseudoreligije. A redovito se pokazuje da je riječ zapravo o jednom zastranjenju, ili jednoj pseudoreligiji koja na krilima takozvane nove znanosti promiče takozvanu novu duhovnost, novu etiku, novi sustav vrijednosti, o čemu se može čitati u djelu ‘Rascjep u svetome’, autora Željka Mardešića. Iz svega toga dr. Singbo je sačuvao živu glavu i sačuvao čisti obraz. Razobličio je i na vidjelo iznio brojne podvale, prijetnje i izazove transhumanističke antropologije, kao što je prije gotovo osam stoljeća učinio sveti Toma Akvinski s Aristotelovom antropologijom, ispravivši je u nekoliko njezinih temeljnih zabluda, a glavna se odnosila recimo na postojanje dvije klase ljudskih bića“, kazao je među ostalim prof. Matulić.

Na knjigu se osvrnuo i dr. sc. Stjepan Brebrić, glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti. „Ovu sam knjigu osobno dugo iščekivao. Znajući da se radi taj doktorat, pod mentorstvom prof. Matulića, susretavši autora, dr. Singboa, očekivao sam njezinu pojavu i veselio sam se tom ostvarenju kako bih se uopće uputio u problematiku kojom se ona bavi jer za vrijeme mojeg teološkog studija nismo se imali prilike još susretati s tom tematikom. Znao sam, ako se ne počnemo ozbiljno s tom tematikom hvatati u koštac, vrijeme će nas pregaziti“, kazao je dr. Brebrić. Prisjetio se i nekoliko susreta s autorom, dr. Singbom, no istaknuo je da je jedan od susreta s njim koji su mu se najviše usjekli u pamćenje jedan neizravni susret.

„Osim sadržaja knjige vrijednost ovoga djela je i u stilu i u pristupu pisca. Dr. Singbo bez daljnjega unosi u našu hrvatsku teološku misao i izričaj nešto novo, nešto što je vjerojatno baštinio iz kulture iz koje dolazi. Prepoznao bih to u jednoj slikovitosti, pa i duhovitosti. Slikovitost, paraboličnost, to je često prisutno i na stranicama ove znanstvene knjige – ona počinje sa žabom, završava s lukom, a između toga je visokointelektualni i znanstveni sadržaj koji svako malo također prosječnome čitatelju – kakvi uglavnom i jesmo kada nam područje nije toliko poznato – itekako olakšava shvatiti teže izrecivu, znanstvenu ili visokointelektualnu misao kojom ova knjiga zbog naravi stvari i obiluje, ali da bi to imalo neke koristi za šire čitateljstvo, mislim da se Odilon poslužio upravo tom vještinom koju baštini iz svoje kulture i na tome mu treba svakako čestitati“, istaknuo je dr. Brebrić te dodao da kao urednik Kršćanske sadašnjosti drži da je ova knjiga važna na interdisciplinarnom području, prije svega za teologiju.

Na kraju se okupljenima i svima koji su svečani čin pratili putem YouTube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta obratio i sam autor vlč. dr. sc. Odilon Sinbgo.

„Iako sam imao priliku tijekom obrane doktorata mnogima zahvaliti, smatram da je za mene kao autora i ovo trenutak obnove te kreposti zahvale. Međutim, prije toga, htio bih na tragu svega ovoga što je rečeno, istaknuti sljedeće: Ovu knjiga završio sam s jednim podnaslovom – Povrh svega etika granice. Događaji koji su obilježili godinu 2020. i dalje nas prate – koronavirus i potres – prisilili su nas na dublje promišljanje o takvoj etici. I ovdje svijest o mogućnosti vlastitog, ali i kolektivnog nestanka nameće, između ostalog, pitanje naših ljudskih granica. Od sada svijest o smrti postaje krajnja granica od koje počinjemo osmišljavati, proživljavati svoj život. Kratko rečeno, smrt je granica od koje počinjemo živjeti. Ona, ako je sagledana u svjetlu vazmenog otajstva, nije tragedija, već prilika za drugačiji život, drugačiji način života na zemlji. I tada život prestaje biti predmet idolatrije, ukoliko ga se sakralnim doživljava jedino u granicama ovoga vidljivoga, a ne polazeći od njegovog izvora, Boga“, kazao je autor, dr. sc. Odilon Singbo.

FOTO Dan Katedre za teologiju HKS-a