Split, (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je 16. svibnja proslavio svoj dan i četrnaestu godinu pripadanja splitskoj sveučilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome, licencijate i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umirovljenom nastavniku i istaknutim djelatnicima Fakulteta. Svečanost je počela euharistijskim slavljem koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s dekanom KBF-a, profesorima i odgojiteljima.
Nadbiskup je u propovijedi govorio o iskustvu dijeljenja među ljudima i dubokoj potrebi za jedinstvom. Podsjetio je da jedinstvo koje Gospodin nama želi i za koje moli, svoj izvor ima u Presvetom Trojstvu. Jedinstvo Oca i Sina koje veže Duh Sveti kojega Otac kao svoju slavu i ljubav šalje u naša srca da nas poveže međusobno i da nas sjedini s Bogom, izvorom ljubavi i jedinstva. O tom jedinstvu priča se iz iskustva naše osamljenosti, zabrinutosti, rana i nastojanja da se samopotvrdimo. U tom nadbiskup vidi i poslanje teologa. Teologija je proučavanje Boga koji je u sebi zajedništvo i jedinstvo, ali ona ne bi smjela dati samo znanje o Bogu nego dovesti do zajedništva i jedinstva s Bogom. Stoga se teologija mora pretočiti u molitvu, jer tek u molitvi imamo iskustvo Božje blizine, njegova milosrđa, ali i osjećamo blizinu brata čovjeka. Dakle, teologija se treba pretočiti u molitvu i tek tada postaje ono što treba biti, a to je otkrivanje Božjega lica, lica zajedništva i jedinstva.
Uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. dr. Ante Vučković izrazio je dobrodošlicu svima nazočnima, osobito velikom kancelaru nadbiskupu Barišiću, dubrovačkom biskupu Mati Uziniću, rektoru Sveučilišta u Splitu prof. dr. Ivanu Paviću, prorektorici prof. dr. Branki Ramljak, vicekancelaru Fakulteta provincijalu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Jošku Kodžomanu, nazočnim brojnim dekanima splitskih fakulteta, prodekanima i drugim predstavnicima fakulteta i ostalih visokih učilišta, predstavnicima znanstvenih udruga i kulturnih ustanova te nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta. Zahvalio je na brojnim pisanim čestitkama. “U vježbanju kako biti domaćin u prostorima koji pripadaju drugome, u trajnom vježbanju zahvalnosti, zrcali se i trud teologije kao takve. I ona se trudi istodobno biti domaćin u svijetu koji nije njezino vlasništvo i stvoriti ozračje gostoljubivosti utjelovljenoj Riječi i ljudima koji tragaju za temeljnim pitanjima smisla. Taj krhki status teologije, kako teologije kao znanosti tako i teologije kao institucije, uz brojna pitanja, nosi sa sobom i trenutke duboke radosti. Zahvaljujući Vama, dragi gosti i dragi studenti, nama je današnji dan takav dan! Pun radosti!” istaknuo je dekan Vučković.
“Svijet pripada onome koji ga ljubi i koji na najbolji mogući način to i posvjedoči, netko tako reče. Mislim da je u tomu izrečena prava istina jer ovaj naš svijet još uvijek osjeća potrebu za pravom ljubavlju”, kazao je nadbiskup Barišić. U nastakvu se osvrnuo na ljudska dostignuća kroz povijest na različitim poljima znanosti, tehnike te na veliku odgovornost koja ona sa sobom nose te je u tom vidu istaknuo: “Čovjek kao da osjeća da se ne može sam nositi s tom odgovornošću za budućnost svog života i sudbinu ovoga svijeta. Čovjek je čovjek istraživanja, znanosti, tehnike ali i religioznosti. Sve te komponente važno je utkati u život. U tomu vidim ulogu i teologije koja ljubi ovaj svijet i kojoj je stalo do njegovog ostvarenja, do njegove znanosti, politike, ekonomije, i kako to sve skupa očovječiti u jednu skladnu cjelinu rasta života i suživota”. Nadbiskup je KBF nazvao labaratorijem ljudskosti i ljubavi, vjere i nade iz kojega izrastaju osobe koje idu u svijet s tim posebnim poslanjem kao svećenici, redovnici i redovnice, vjeroučitelji te vjernici laici.
Rektor Sveučilišta u Splitu prof. Pavić istaknuo je višestoljetnu tradiciju teološkog obrazovanja u hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi. “Djelujući prije osnivanja bilo kojeg fakulteta koji danas djeluju u sastavu splitskog sveučilišta, Katolički bogoslovni fakultet bio je na neki način isto što i Sveučilište. Kada bismo našu tradiciju uzimali ozbiljnije, slično kao što je to učinilo Zagrebačko i Zadarsko sveučilište, bilo bi dobrih razloga da i formalne početke visokoškolstva u Splitu pomaknemo za više od 150 godina unatrag, sve do godine 1810. kada je u splitskome Nadbiskupskom sjemeništu otvoren Licej kojega bi, po mjerodavnim istraživanjima Slavka Kovačića, profesora ovoga fakulteta, s pravom trebalo smatrati začetkom modernoga splitskog sveučilišta”, istaknuo je rektor Pavić te nastavio: “Godine su važne, ali još je važnije bilo djelovanje KBF i institucija iz kojih je nastao (Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj i Teologije u Splitu) u očuvanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta.” O tomu svjedoče brojne knjige i studije profesora KBF-a, ali i rasprave, predavanja, tribine koje je organizirao. Izrazio je nadu da će sve sastavnice Sveučilišta raditi na zajedničkim programima koji će biti usmjereni izučavanju i snaženju naših tradicionalnih vrijednosti, koje su nas održale tijekom duge povijesti i brojnih iskušenja. U tomu ima veliku odgovornost i priliku KBF kao članica Sveučilišta, koje će i dalje poticati otvaranje prostora za pokretanje studijskih programa koje će KBF zajednički izvoditi s ostalim sastavnicama splitskog sveučilišta.
Vicekancelar Kodžoman u pozdravnom je govoru naglasio da se “u današnjem tehnokratskom društvenom modelu, kada neke praktične znanstvene discipline i institucije koje ih promiču uživaju privilegirani društveni status, dok druge tzv. humanističke znanosti žive na periferiji relevantnoga društvenog događanja, dobro upitati: je li i kako opravdavamo svrhu svoga postojanja? Jesmo li u stanju proniknuti u dubine i pukotine suvremene i društvene egzistencije i iz perspektive vjere ponuditi neophodne odgovore na sve glasnije pitanje smisla ljudskoga života i sveukupnoga čovjekovog nastojanja i stvaranja koje odzvanja iz naše otužne društvene stvarnosti?” U tom je surječju profesore i studente potaknuo da budu svjesni svoje društvene znanstvene relevantnosti i da iz te svijesti crpe snagu i nadahnuće za znanstvenu ljudsku odgovornost kao i energiju za izgradnju harmoničnih međuljudskih i kolegijalnih odnosa.
Dekan Vučković iznio je izvješće o radu fakulteta od prošlogodišnje proslave. Fakultet izvodi pet programa: Integrirani filozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski i dva poslijediplomska studija: “Kršćanstvo i suvremena kultura” te “Povijest teologije i crkvenih institucija”. Ove ak. godine završen je informacijski sustav visokih učilišta RH (ISVU), a uneseni su podaci Congregatio de Istitutione Catholica Sistema degli Studi Superiori della Santa Sede. Govoreći o znanstvenom i stručnom radu i sudjelovanju u znanstvenim skupovima, tribinama, okruglim stolovima, znanstveno-istraživačkim projektima, dekan je istaknuo da su kroz proteklu godinu nastavnici objavili 6 samostalnih knjiga, 3 zbornika radova, 70-ak radova (A1 i A2) 50-ak radova u drugim časopisima i zbornicima. Većina nastavnika svoje radove objavljuju u časopisima Fakulteta: “Crkva u svijetu” (A1) i “Služba Božja” (A2). Nastavnici su uključeni u rad raznih vijeća i tijela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Fakultet ostvaruje akademsku suradnju s drugim sastavnicama Sveučilišta u Splitu ali i drugim fakultetima u hrvatskoj i inozemstvu. Napravljeni su pravilnici o zaštiti na radu, o nagradama i priznanjima i priručnik za kvalitetu te je završen program stručnoga teološko-katehetskog usavršavanja odgojiteljica u predškolskim ustanovama za potrebe Dubrovačke biskupije. Fakultet je organizirao dva znanstvena simpozija, dobrovoljno darivanje krvi te tečaj ikonopisa u ovoj ak. godini. U zgradi B uvedeno je grijanje, uređeno je više prostorija te je uveden novi operater mobilne mreže. Među studentskim aktivnostima ističu se fakultetski mješoviti zbor na čelu s mo. Šimom Marovićem, sudjelovanje u raznim humanitarnim akcijama te izdavanje studentskoga časopisa “Odraz” i informativnoga listića “List”. Prof. Vučković čestitao je studentima na zauzetosti i zaželio im daljnji uspjeh. Na studijske programe u ovoj akademskoj godini, 2012./2013., upisano je sveukupno 231 student (integrirani FTS: 115, preddiplomski TKS: 59, diplomski TKS: 32 i poslijediplomski: 25). Od toga je 174 laika, 50 bogoslova (dijecezanskih je 35, a franjevačkih 15), 4 svećenika i 3 redovnice. Na fakultetu su zaposlena 32 profesora, 16 nenastavnog osoblja i 5 vanjskih suradnika.

Potom je uslijedila dodjela licencijata teologije, diploma i svjedodžbi za 42 studenata/studenticu. Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prvu je nagradu dobio Franjo Frankopan Velić, koji je u prošloj ak. god. 2011./2012. odslušao cjeloviti program Preddiplomskoga i diplomskog filozofsko-teološkog studija i položio sve ispite i ostvario 303 ECTS boda s prosječnom ocjenom izvrstan (4,87). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se Jure Matković, student treće godine Preddiplomskog teološko-katehetskog studija. U prošloj je akademskoj godini ostvario 60 ECTS bodova s prosječnom ocjenom (4,93). Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se seminarski rad Ante Novakovića, student pete godine Integriranoga filozofsko-teološkog studija. Seminarski je rad izradio pod vodstvom prof. dr. Ivice Žižića pod naslovom “Kič u liturgiji”. Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan. Prigodne povelje zahvalnosti dodijeljene su umirovljenom profesoru mr. Marku Babiću, voditelju fakultetske Računalne službe Željku Matasu, domaru Vedranu Skenderu i vanjskoj suradnici fakulteta Dini Vuletin-Borčić. Akademski čin uzveličao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijević i pod ravnanjem mo Šime Marovića.