Đakovo, (TU) – Proslava Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu svečano je započela 12. studenoga misnim slavljem u đakovačkoj katedrali Sv. Petra, kojim je predsjedao đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, veliki kancelar KBF-a u Đakovu, a koncelebrirali su pomoćni biskup Đuro Hranić, profesori domaćeg Fakulteta predvođeni dekanom prof. dr. Perom Aračićem, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Pavo Jurišić te poglavari Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, predvođeni rektorom mr. sc. Ivanom Ćurićem.
U svojoj homiliji nadbiskup Srakić govorio je o činu vjere “Vjerujem čvrsto sve što je Isus Krist učio i što sveta Katolička Crkva predlaže vjerovati…” te je, osvrnuvši se na taj tekst, istaknuo: “Ništa u njemu ne upućuje da postoji veza između vjere, ufanja i ljubavi. Katekizam uči da paralelno postoji čin ufanja i čin ljubavi. Taj čin jednak je nekom intelektualnom stavu, prihvaćanju jednog bloka istina koje treba vjerovati. Ne postoji u njemu nikakav odnos sa živim Bogom, niti neki odgovor na Božji glas. Tu radi samo glava, a srce, u evanđeoskom smislu te riječi, ne ulazi u igru. Može se dogoditi da tisuću puta recitiramo čin vjere, a da ni u jednom času ne uđemo u molitvu i u razgovor s Bogom.”
Istaknuvši kako se prije svakog čina vjere u Bibliji pojavljuje Božji poziv, nadbiskup je rekao kako je taj Božji poziv uvijek prvi čin, kojeg Biblija često spominje – bilo u povijesti pojedinog čovjeka (Abraham, Marija) ili naroda (Izraela), iznenada probuđenim munjevitim dolaskom Boga ili njegovom porukom. “Prvi čin vjere je kao zrno gorušičino, maleno ali već bogato svime onim što će Duh Sveti uspjeti izvući kroz njegov razvoj”, rekao je, među ostalim, nadbiskup, pojašnjavajući da je taj poziv iznad svega objava živoga Boga, a vjera prije svega otkriće tog Boga, sigurnost da on neprestano intervenira, da je taj poziv obećanje utemeljeno na Božjoj svemogućnosti i, konačno, taj poziv Boga vjernoga od nas traži odgovor vjernosti.

Po završetku misnog slavlja svečanost je nastavljena promocijom 45 novih teologa u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Mješoviti zbor KBF-a pod vodstvom mo Vinka Sitarića otpjevao je državnu himnu, a nazočni su se minutom šutnje sa zahvalnošću prisjetili poginulih branitelja, žrtve Vukovara i svih žrtava Domovinskoga rata.
Uz roditelje i rodbinu diplomanata, svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik s prorektorima, dekanima i dekanicama, prodekanima i prodekanicama osječkog Sveučilišta te pročelnicima odjela, bivši predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademik Milan Moguš i ravnatelj zaklade HAZU prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tonči Matulić i prodekan za znanost doc. dr. sc. Nenad Marović, dekan Katoličkog bogoslovnog univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Pavo Jurišić, predstavnici Stolnog kaptola, poglavari Bogoslovnog sjemeništa, gradonačelnik Đakova Zoran Vinković, profesori, nastavnici, predavači, uprava i drugi djelatnici KBF-a te umirovljeni profesori koji su godine i desetljeća ugradili u povijest ovog filozofsko-teološkog učilišta.
Pozdravljajući nazočne, rektorica Kralik izrazila je važnost ovoga dana, kako za KBF u Đakovu, tako i za cijelo osječko Sveučilište, jer je Dan KBF-a u Đakovu, jednog od 17 znanstvenih nastavnih sastavnica Sveučilišta, dan kada se osječka akademska zajednica okuplja u metropolitanskom, nadbiskupijskom i sveučilišnom gradu Đakovu. “KBF ispunjava svoju ulogu kroz akademsko obrazovanje na integriranom sveučilišnom filozofsko-teološkom studiju, u prenošenju znanja na nove naraštaje, uvažavajući činjenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji. Razvoj Fakulteta temelji se na suradnji crkvenih i akademskih vlasti, posebno u jačanju znanstveno-nastavne strukture u znanstvenom polju teologije te brigom za znanstveni pomladak, kao i osiguranjem kvalitetnog studentskog standarda”, istaknula je rektorica, poručivši kako je danas pred osječkom akademskom zajednicom, a time i KBF-om, jasna vizija razvoja sadržana u strateškom dokumentu “Strategija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2011.-2020.” Dokument je istodobno i polazište za uključivanje osječkog Sveučilišta kao modernog, autonomnog, obrazovnog, inovacijskog i istraživačkog središta u europsku zajednicu sveučilišta. U ime Senata i osječke akademske zajednice rektorica je uputila izraze zahvalnosti na potpori pri razvoju KBF-a u Đakovu, napose Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.
O radu KBF-a u protekloj akademskoj godini skupu je govorio dekan Aračić, izlažući kako je KBF strukturiran u 4 odsjeka i 14 katedri, a osim petogodišnjeg integriranog filozofsko-teološkog studija ima 3 sveučilišna poslijediplomska socijalistička studija u okviru pastoralne teologije. Na Fakultetu, bez vanjskih suradnika, ima 25 nastavnika, među kojima 17 doktora znanosti. Ove godine Fakultet je dobio dva nova doktora znanosti – Davora Vukovića i Josipa Bošnjakovića. Na poslijediplomskim studijima je desetak specijalizanata, redovitih studenata je 255, od kojih su 43 svećenička kandidata iz Đakovačko-osječke, Srijemske, Požeške, Subotičke i Banjalučke biskupije. Fakultet vodi ozbiljnu skrb o duhovnoj formaciji studenta, za što se brine doc. dr. sc. Grgo Grbešić. Svake godine na Fakultetu se u prosjeku održavaju dva simpozija.
Obraćajući se studentima, dekan Aračić je istaknuo kako je promocija diplomiranih teologa kruna rada studenata, svakog fakulteta u cjelini i svakog profesora. Čestitao im je na zalaganju, ustrajnosti i nastojanju da budu što kvalitetniji. “Ova diploma je cilj kojemu ste težili i za koji ste mukotrpno radili pet-šest godina i potrebno ju je shvatiti kao uvod u svijet znanosti i s tim instrumentarijem nastaviti proučavati predmet vlastitoga zanimanja i usavršavati svoju kompetenciju i svoje zvanje. To je izazov za svakog mladog znanstvenika. Tu znatiželju i taj znanstveni žar želimo vam upravo na ovaj vaš dan. Želimo da vas nosi i ispunjava osobna vjera, koju ste tijekom studija učinili dubljom, osobnijom i kvalitetnijom. Takav doživljaj od vas očekuju i oni koji će vam sutra biti povjereni”, poručio je dekan diplomantima.
Uslijedio je akademski čin promocije diplomiranih teologa, kojima je diplome uručio dekan, a čestitali su prodekani prof. dr. sc. Vladimir Dugalić i dr. sc. Ivo Džinić. Potom je uslijedila dodjela godišnje nagrade za najbolji diplomski rad te za uspjeh u studiju i zauzetosti u životu i radu KBF-a. Nagradu za najbolji diplomski rad dobila je Valentina Sudić za diplomski rad iz biblijske teologije nazvan „Pozvani na jednu nadu svoga poziva. Biblijsko-teološka analiza himničko-tradicijske građe u Poslanici Efežanima i Prvoj Petrovoj”. Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom izvanrednog profesora dr. sc. Karla Višatickog i višeg predavača mr. sc. Marka Tomića. Nagrade za uspjeh u studiju dobio je Tomislav Bašić, student II. godine (prosjek ocjena 4,9), Tea Reponj, studentica III. godine (prosjek ocjena 4,66), Marija Martinuš, studentica IV. godine (prosjek ocjena 4,72) i Branka Gabrić, studentica V. godine (prosjek ocjena 4,88).
Pozdravnu riječ nazočnima uputio je nadbiskup Marin Srakić, podsjetivši kako je sve započelo 1806. godine, kada je biskup Antun Mandić hrabrošću biskupa i pastira u Đakovu otvorio Bogoslovno sjemenište i Visoku bogoslovnu školu. “Bio je to svečani trenutak koji se odrazio i odražava sve do današnjeg dana. I to sitno zrno raslo je tijekom niza godina, tijekom 200 godina svoga opstanka to se zrno nije dalo smesti. Naprotiv, naš Lyceum episcopale rastao je i promatrao što se zbiva kako u svijetu, tako i u Crkvi, i prihvaćao sve novo, sve potrebno da uistinu odgovori vremenu u kojemu djeluje, i to do trenutka da se razvije u Katolički bogoslovni fakultet u sastavu Sveučilišta u Osijeku. Nismo tim činom htjeli ništa odvajati. Naprotiv, htjeli smo da bogatstva koja je Teologija njegovala tijekom 200 godina pružimo našem rodnom kraju, ovom dijelu Hrvatske, Slavoniji, Baranji i Srijemu. Vjerujem da taj čin i odluka nije bila uzaludna, nego da je dala plodove”, rekao je nadbiskup Srakić.
“Nalazimo se u Godini vjere i Crkva poziva teološke fakultete i sveučilišta da u dvostrukom svjetlu razuma i vjere pomognu onima koji studiraju teologiju, kako bi ušli u tajne vjere i razvili svoju nutrinu i spoznaje, te da iz tih spoznaja imaju koristi za svoj osobni život. Diploma je prvi neposredni plod, a iza nje slijedi život. Kao što ste sa uspjehom položili ovaj studij, tako položite i studij života, kako bi doista primili nagradu koju svojim trudom i milošću Božjom zaslužujete.”
Pri kraju programa pozdravnu riječ uputio je i predstavnik HAZU-a, akademik Milan Moguš, koji je, s obzirom na značaj, ulogu i znanstveni potencijal KBF-a, inicirao osnivanje Akademijina znanstvenog zavoda za povijest u Đakovu, koji bi bio 15. po redu Akademijin znanstveni zavod izvan Zagreba. „Bit će to velika nagrada našemu utemeljitelju u 2015. godini, kada će se obilježiti 200. obljetnica njegova rođenja i 110. smrti”, rekao je Moguš.
Pozdrave i čestitke uputili su još i dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i dekan KBF-a Univerziteta u Sarajevu, a na adresu KBF-a stigle su i pismene čestitke predsjednika HAZU-a te dekana Franjevačke teologije u Sarajevu.