Zagreb, (IKA) – Dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavljen je u petak 9. ožujka u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić istaknuo je da je teologija koja usavršava dušu u prvom redu mudrost. I to zbog toga što krajnji objekt teologije nije ni samo Sveto pismo, ni Tradicija, ni Učiteljstvo Crkve, ni vjersko iskustvo čovjeka, ni usvajanje znanja na tim temeljima, nego, koristeći sve te darove i čimbenike, vlastiti sadržaj kojemu teži teologija jest samo zajedništvo Presvetoga Trojstva, jest sam Bog živi. “Naime, teologija živi od toga susreta. Samo Bog može usavršavati dušu čovjekovu. To temeljno načelo bremenito je posljedicama za teološku epistemologiju, jer od trenutka kada se krivo usmjeri ili falsificira cilj spoznaje, deformira se i sama narav spoznaje”, pojasnio je zagrebački nadbiskup. Govoreći kako je čovjek pozvan biti svjedokom istine, kardinal Bozanić kazao je da današnje radikalne promjene na svim područjima: filozofskom, sociološkom, geopolitičkom i tehnološkom, traže osobito zalaganje u evangelizaciji kulture, polazeći od pretpostavke da ona proizlazi od integralnog i jedinstvenog iskustva čovjeka. “Studij, poučavanje i istraživanje na teološkom području pozvani su ponuditi bitni doprinos za evangelizaciju kulture i za inkulturalizaciju vjere. Taj doprinos postaje toliko vrednijim koliko više teološka spoznaja smogne podvrći kritičkoj analizi današnje dominirajuće kulturalne forme te pozitivnim nastojanjem pokazati koliko sloboda čovjeka vjernika može pridonijeti kulturalnoj fizionomiji našega vremena”, istaknuo je kardinal.

Veliki kancelar zagrebačkog KBF-a naznačio je i neka područja na kojima taj Fakultet može ostvarivati taj pozitivni zadatak, nabrojivši pri tome neka pitanja. Kao prvo, pozornost za pastoralnu dimenziju vjere kao nastojanje da vjera u ponudi ne bude odvojena od svakidašnjeg ljudskoga života i svedena na subjektivističko iskustvo s jedne ili intelektualističko znanje s druge strane. Prema kardinalovim riječima, samo tako kršćanska tradicija, još uvijek duboko ukorijenjena u našem narodu, može ostati životvorna. Kao drugo, kardinal je istaknuo da u lepezi tema socijalnog nauka Crkve: obitelj i život, odgoj, rad, slobodno vrijeme, nedjeljni odmor, gospodarstvo, razvoj, supsidijarnost, migracija, nova laičnost društva, fakultet treba ponuditi hrvatskom društvu poseban doprinos kao model civilizacije. A kao treću točku spomenuo je ekumenski i međureligijski dijalog, napomenuvši da hitnost zadatka na tom području proizlazi iz naše povijesti i sadašnjeg trenutka u kojem živimo.

Svjestan važnosti akademskih ustanova u ovom povijesnom trenutku hrvatskoga društva kao veliki kancelar zagrebačkog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, kardinal Bozanić zaželio je Fakultetu otvorenost i osjetljivost za potrebe čovjeka i Crkve.

Prigodnim riječima nazočnima se obratio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano, istaknuvši da zagrebački KBF ima važnu ulogu u životu Crkve i društva u Hrvatskoj. Ovom je prigodom nuncij Lozano uručio kardinalu Bozaniću posinodalnu apostolsku pobudnicu pape Benedikta XVI. o euharistiji – izvoru i vrhuncu života i poslanja Crkve “Sacramentum caritatis”, koja će biti predstavljena u utorak 13. ožujka u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Na svečanosti prigodom Dana KBF-a pozdravnu riječ uputili su i gosti dekan Teološkog fakulteta u Ljubljani dr. Bogdan Kolar te dekan Pravoslavnoga bogoslovskog fakulteta u Beogradu, bački episkop dr. Irinej Bulović.

Dekan KBF-a dr. Tomislav Zdenko Tenšek tom je prigodom podnio izvješće o radu KBF-a za razdoblje od prošlogodišnje proslave Dana fakulteta. Govoreći o broju i sastavu studenata, istaknuo je da je osnutkom novih teoloških fakulteta u Hrvatskoj, u Splitu (1999.) i u Đakovu (2005.), broj studenata na KBF-u u Zagrebu smanjen, no unatoč tome Katolički bogoslovni fakultet sa svojim područnim studijem, Teologijom u Rijeci, djeluje veoma intenzivno. Ima ukupno 1260 upisanih studenata. U taj broj ulaze upisani studenti svih studijskih smjerova do/diplomskog studija, te apsolventi i poslijediplomci u znanstvenom studiju. U do/diplomskom studiju upisano je 956 studenata (438 muških, 518 ženskih), od toga 714 laika (237 muških, 477 ženskih), 133 dijecezanskih svećeničkih kandidata; 109 redovničkih kandidata (68 muških, 41 ženskih), 275 apsolvenata te 29 poslijediplomaca u znanstvenom studiju (22 muških, 7 ženskih). Dr. Tenšek istaknuo je i da je Ante Šola prvi kandidat koji je 20. veljače ove godine obranio završni pismeni rad na poslijediplomskom specijalističkom studiju Managemant neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje.

Dekan dr. Tenšek spomenuo je da je u protekloj godini Fakultet nastavio primjenjivati Bolonjski proces u studijskim programima te su načinjene potrebne reforme studija u skladu s uputama i inicijativama Zagrebačkoga sveučilišta kao i Kongregacije za katolički odgoj. Pri tome je prokomentirao da se Katolička Crkva uključila u europski sustav reforme visokog školstva, ali slijedi i čuva i svoje provjereno iskustvo na tom području, svjesna uloge svoga katoliciteta, tj. univerzalnog poslanja u svijetu. Dr. Tenšek kazao je u izvješću da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo u prosincu 2006. godine dopusnicu KBF-u Sveučilišta u Zagrebu za izvođenje poslijediplomskoga doktorskog sveučilišnog studija koji nosi naslov: Poslijediplomski studijski program licencijata i doktorata. U međuvremenu završena je i prva faza reforme petogodišnjeg studija crkvene glazbe Instituta “Albe Vidaković” KBF-a u suradnji s Muzičkom akademijom iz Zagreba. Naime, uzajamno je usklađen i odobren tekst sporazuma s Muzičkom akademijom. Slijedi i formalno potpisivanje Sporazuma. Dekan KBF-a istaknuo je također da je u tijeku prošle kalendarske godine napravljen prvi korak za uvođenje Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), odnosno potpisan je tripartitni ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Sveučilišnim računskim centrom – SRCE o preuzimanju ISVU-a. Ovaj sustav visokih učilišta projekt je Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOŠ) kao dio programa informatizacije visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Dr. Tenšek osvrnuo se i na neke važnije kulturne i religiozne događaje. Istaknuo je Europski susret mladih “Hodočašće povjerenja na Zemlji” održan u Zagrebu u organizaciji ekumenske zajednice iz Taizea, a u čiju su pripremu i odvijanje intenzivno bili uključeni studenti i profesori zagrebačkog KBF-a. Od važnijih religioznih i znanstvenih događaja u koje je Fakultet protekle godine bio uključen, dr. Tenšek je, među ostalim, istaknuo i Teološko-pastoralni tjedan održan u siječnju ove godine u Zagrebu te simpozij profesora teologije održan na KBF-u u Đakovu u travnju 2006. o temi “Biblijske znanosti danas”. U izvješću se dr. Tenšek osvrnuo i na znanstveno-istraživačke programe i projekte koje vode profesori KBF-a. Važnim kulturnim i znanstvenim doprinosom Fakulteta dr. Tenšek smatra niz znanstvenih zbornika koje su profesori KBF-a priredili zaslužnim profesorima: “O čovjeku i Bogu u čast” dr. Marijanu Jurčeviću (urednik: Emanuel Hoško), “Tkivo kulture u čast” dr. Emanuelu Hošku (urednica: s. Veronika Nela Gašpar) i “Neka iz tame svjetlost zasine” u čast dr. Adalbertu Rebiću (urednici: Mario Cifrak i Nikola Hohnjec). U tim zbornicima velik broj suradnika s Fakulteta svojim je znanstvenim doprinosom zahvalno počastio svoje zaslužne kolege. Dr. Tenšek spomenuo je i vrijednu knjigu profesora s Teologije u Rijeci dr. Milana Šimunovića: “Pastoral za novo lice Crkve”, svojevrsnu monografiju teoloških promišljanja o župnoj zajednici, djelo koje predstavlja zaokruženu cjelinu znanstvenog opusa njezina autora.

Dekan KBF-a pri tome je upozorio da teološko razmišljanje i interes za teološko štivo nije baš na cijeni ni u našoj Crkvi općenito niti među kolegama profesorima. Stoga je izrazio zahvalnost svim kolegicama i kolegama koji svojim znanstvenim radom obogaćuju našu teološku, crkvenu i društvenu svijest. Dr. Tenšek spomenuo je da KBF ima i dva znanstvena časopisa s međunarodnom recenzijom: Croatica christiana periodica i Bogoslovska smotra. Oba časopisa redovito su izlazila u tijeku protekle godine, Croatica je objavila dva broja, a Bogoslovska smotra četiri, oba ukupno na više od 1500 stranica i s više od šezdeset radova većim dijelom profesora KBF-a, ali i drugih suradnika.

Osvrnuvši se na kadrovska kretanja, dr. Tenšek je istaknuo da je zaposleno 8 novih djelatnika (1 nastavnik, 2 asistenta, 1 novak, 4 djelatnika u pomoćnim službama), te da je na Fakultetu bilo 8 napredovanja u znanstveno nastavnim zvanjima, 1 u suradničko, 4 novaka napredovala su u zvanje docenta, odnosno višeg asistenta, 3 napredovanja u ostalim radnim mjestima. Jedan znanstveni novak, mr. Dario Tokić, doktorirao je na Fakultetu, a dvoje studenata je magistriralo. Dr. Tenšek spomenuo je i umirovljene profesore: dr. Đuru Zalara, dosadašnjeg predstojnika Katehetskog instituta; dr. Milana Šimunovića, bivšeg predstojnika Teologije u Rijeci, dr. Marijana Jurčevića te dr. Franju Emanuela Hoška s iste Teologije, zahvalivši im na predanom radu kojim su obogatili Fakultet.

Na svečanosti prigodom Dana fakulteta uručene su diplome novim magistrima teologije Tanji Popec i Stjepanu Brebriću te diplomiranim teolozima, njih trideset i sedam. Obrativši se diplomiranim teolozima i novim magistrima, dekan dr. Tenšek čestitao im je na velikom životnom uspjehu, rekavši da su time stekli visoku kvalifikaciju za apostolsko i evangelizacijsko djelovanje u Crkvi i društvu. Zaželio im je da svojim životom i djelovanjem posreduju intelektualno i duhovno bogatstvo koje su stekli na ovom Fakultetu kao i da trajnim obrazovanjem nastave produbljivati stečeno znanje. Potaknuo ih je da se u svojim biskupijama i mjesnim Crkvama zauzimaju za obnovu i podizanje religioznog i kulturnog standarda društva. Osobito je pozvao teologe iz Zagrebačke nadbiskupije da se uključe u rad i plodan ishod Druge sinode Zagrebačke Crkve.

Uz Dan fakulteta dodijeljene su nagrade najboljem diplomantu te najboljim studentima pojedinih godina filozofsko-teološkog studija. Najbolji diplomant je Ivan Rak s prosjekom ocjena 5.0. Najbolji student 2. godine je Stipe Odak, najbolji student 3. godine je Ivan Tomljenović, najbolji student 4. godine je Marija Sertić, a na 5. godini filozofsko-teološkog studija najbolja je studentica Iva Mršić.

Na svečanosti proslave Dana fakulteta bili su brojni visoki uzvanici, među kojima i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, biskup Vlado Košić, generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak te čelni ljudi visokih teoloških učilišta u Hrvatskoj.