Zadar, (IKA) – Rješavati križaljku pišući riječi na glagoljici; štoviše, pisati osobni dnevnik glagoljicom – neke su od zanimljivosti i posebnosti iz sadržaja integriranog Dana škole i Dana otvorenih vrata Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar proslavljenih 15. i 16. svibnja u prostorima te škole u Zadru. Od djelovanja u novoj zgradi 2005. g. Nadbiskupska klasična gimnazija preimenovana je u svog zaštitnika Ivana Pavla II. Dan škole redovito se i slavi na njegov rođendan 18. svibnja, no budući da je to ove godine nedjelja, učenici su bogat sadržaj priredili u četvrtak 15. svibnja. U nazočnosti roditelja i profesora izveli su glazbeno-scenski program i predstavili svoj školski list “Bolji svijet”, osvrnuli na događaje u školskoj godini te i fotografijama i prezentacijama prisjetili što su sve činili pod geslom svoje škole “Zajedno stvarajmo bolji svijet”: sudjelovali u županijskim i državnim natjecanjima, smotrama, duhovnim obnovama, snimili čak i film o vodi. Mnogi učenici pohađaju i plesnu školu te su izveli i plesne točke. Sve je prigodno pozdravio i ravnatelj Gimnazije mons. Joso Kokić.

U petak 16. svibnja tema cjelodnevnog Dana otvorenih vrata škole je (Ne)zaboravljena glagoljica. Cilj projekta je od zaborava sačuvati glagoljicu, najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. st. te posvijestiti kako je Zadar jedini na Jadranu nosio atribut glagoljskog grada. Iz Zadarske nadbiskupije je više od tri tisuće glagoljaša. Gimnazija je otvorila vrata svim posjetiteljima zainteresiranima i za upis u tu školu koju pohađa 214 učenika; 4 razreda u osam odjeljenja. Zaposlena su 32 djelatnika. Nakon predavanja profesora Sanje Baričević “Pregled povijesti glagoljskog pisma”, Ratka Ruševa “Glagoljica u bogoslužju” i Elvire Katić “Glagoljica na zadarskom području”, upoznavanje škole i međusobno druženje pridošlih i učenika domaćina nastavljeno je po učionicama u radionicama: pregled povijesti glagoljskog pisma, glagoljski prvotisci, pregled glagoljaške književnosti, glagoljski spomenici na zadarskom području, glagoljsko slovo iz moje ruke, zemljopisna rasprostranjenost glagoljice, brojevne vrijednosti glagoljskih slova, teologija sastavljanja glagoljskog pisma i važnost narodnog jezika u liturgiji, glagoljici u čast – glagoljaški napjevi. Program je zamišljen da se korelacijom nastavnih predmeta velika kulturna i vjerska baština, glagoljica, obradi po pojedinim točkama s profesorima. Održana je i izložba učeničkih radova na temu glagoljice.

“Početak spominjanja glagoljice na zadarskom području je 1177. g., za dolaska pape Aleksandra III. u Zadar kad je zabilježeno svjedočanstvo kardinala Bossona iz njegove pratnje da je Papu u Zadru puk pozdravio laudama i kanticima. Glagoljizam je znak hrvatske narodne opstojnosti, način mišljenja, duhovni pokret i trebamo ga prenositi naraštajima kao dio vrijedne tradicije. Učenici su razvili istraživački pristup u proučavanju glagoljice, od djela popova glagoljaša iz 1617. g. Na zadarskom području glagoljica se zadržala u matičnim knjigama do početka 20. st. Popularizirali smo je i na smotrama tradicijske baštine. U školi djeluje i kreativna radionica Amfora koja je prikazala upotrebu glagoljice u modi, dizajnu, tako smo kroz mala vrata otvorili velika”, kaže koordinatorica projekta prof. Elvira Katić. U pripremi su učenici posjetili i predavanje prof. dr. Darka Žubrinića “Hrvatska glagoljska baština u kontekstu europske kulture” te se susreli i s udrugom glagoljaške mladeži iz Zagreba. Posjetili su i Arhiv Stalne izložbe crkvene umjetnosti Zadar te im je ravnatelj mons. dr. Pavao Kero pokazao fond glagoljskih kodeksa, matice krštenih, vjenčanih, stanje duša, godare, čak i neke propovijedi pisane kurzivnom glagoljicom. Fotografirali su stare povijesne glagoljske natpise i istraživali današnju primjenu glagoljice čiji se natpisi simbolično rabe u nekim prigodama. U Kalima je 1999. g. postavljen glagoljski natpis o 700. godišnjici prvog spomena mjesta Kali, učenici su bili u Ravnim kotarima, župi Briševo i filijali Grusi gdje su glagoljski natpisi stari dvadesetak godina, u Bibinjama, na Relji u Zadru i naziv jedne ulice je Glagoljaška. Za to veliko nacionalno blago netko je zainteresiran preko glagoljaškog pjevanja, netko crtanjem glagoljskih inicijala na odjevnim predmetima. Pedagoginja škole s. Mirjam Gadža navela je primjer učenice iz gimnazije koja joj je rekla: “Profesorice, znate da ja pišem na glagoljici? – Kako to misliš? “Pa pišem svoj dnevnik. Mama ga je počela čitati, pa da joj bude nedostupan naučila sam glagoljicu i sad ga pišem na glagoljici”. To je rijedak primjer, ali zaista iznenađujuće da se u 21. st. jedna srednjoškolka potrudila naučiti glagoljicu do te mjere da piše vlastiti dnevnik glagoljicom”, rekla je s. Mirjam Gadža.