Hvar, (IKA) – Dan posvete katedrale Sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru, ove je godine proslavljen u nedjelju 10. srpnja misom koju je u katedrali slavio župnik Mili Plenković. Hvarska biskupija proslavila je 2006. godine 300. obljetnicu obnove katedrale koja je posvećena 11. srpnja 1706. godine. Većina radova na izgradnji sadašnje katedrale bila je dovršena krajem 17. st., odnosno početkom 18. st., a posvetio ju je tadašnji hvarski biskup Rajmund Asperti. Tim povodom u biskupiji je bila otvorena Godina katedrale kojom se htjela na dostojan način obilježiti njezina obnova.
Predvodeći misno slavlje u hvarskoj katedrali, župnik Plenković podsjetio je kako liturgijski propisi obvezuju da se Dan posvete katedrale slavi kao njezina svetkovina. “Posvetiti neki predmet ili neki prostor znači izuzeti tu stvarnost iz profane, svjetovne, svakodnevne upotrebe i namijeniti ga Bogu, tj. namijeniti ga bogoštovlju, kultu. Jedno od obilježja našega vremena je gubitak osjećaja za sveto. Kad govorimo o crkvi onda se to naslućuje kroz naše oblačenje za u crkvu, kroz naše ponašanje u crkvi kad smo tu radi obreda, kroz pretvaranje crkava u svojevrsni muzejski prostor, odnosno u metu turističkoga razgledavanja, kroz pretvaranje crkava u koncertne dvorane ili pak, u slučaju liturgijskih slavlja kao što su krizma i vjenčanje, crkve na čas postanu modne piste ili promenade”, istaknuo je, između ostaloga, katedralni župnik. Istaknuo je, pritom, kako je posvećene stvarnosti zabranjeno profanizirati i vraćati u profanu upotrebu, te dodao: “Kad su nam to činili nasilni ateisti (u komunističkim zemljama) doživljavali smo to kao užasnu nepravdu. Danas to sami radimo. To su plodovi tzv. sekularizacije koju mnogi, i u Crkvi, veličaju kao proces oslobođenja od naplavina povijesti i priliku za povratak na izvorno kršćanstvo. Duboko sumnjam da desakralizacija može biti put povratka Bogu, odnosno imam i previše dokaza da su to zavodničke fraze oca laži”, poručio je župnik Plenković. Istaknuo je da obilježavanje Dana posvete katedrale želi potaknuti vjerničku zajednicu na promišljanje o razlozima i motivima okupljanja u crkvi te na ispit savjesti oko vlastitoga obraćenja.
“Ako smo svjesni smisla kršćanskoga bogoštovlja koje se događa u našim crkvama potrudit ćemo se, bez ikakvoga idolopoklonstva prema ovome prostoru, sačuvati njegovu osnovnu namjenu i u njemu se ponašati sukladno tome. Sekularni stil ponašanja u crkvama i prezir prema svetome nimalo ne doprinose jačanju doživljaja liturgije kao klanjanja ‘u duhu i istini’. Baš naprotiv”, ustvrdio je katedralni župnik. Dodao je kako “ne čudi što takvi najprije odustanu od sudjelovanja u kršćanskoj liturgiji, a s vremenom se odreknu i Crkve, naroda Božjega i Tijela Kristova”.
Hvarska katedrala posvećena je sv. Stjepanu I., papi i mučeniku, koji se slavi kao zaštitnik biskupije i grada Hvara. Osim sv. Stjepana, u katedrali se osobito svečano slavi sv. Prošper, mučenik iz Priscilinih katakombi, čije je tijelo iz Rima preneseno u Hvar 1671. godine, te se od 1674. godine štuje kao suzaštitnik grada i biskupije. U katedrali se štuje i sv. Križić poslije događaja krvarenja raspela u Hvaru 6.veljače 1510. godine, kada je došlo do sukoba vlastele i pučana.