Zagreb, (IKA) – Dan reformacije u nedjelju, 30. listopada obilježila je Reformirana Crkva Zagreb. U bogoslužnom prostoru u Našičkoj ulici 20 na Jarunu održano je bogoštovlje, a potom i dva izlaganja.
Vlč. Branimir Bučanović je u uvodnom dijelu izlaganja „Reformacija u Hrvatskoj” istaknuo da reformacijski utjecaj na područje današnje Hrvatske došao preko današnje Mađarske, Kranjske (današnje Slovenije) i Štajerske (Austrija), te Italije, a kod njih iz zemalja u kojima se ustrojila i opstala reformacija (Njemačka i Švicarska).
Prva Sinoda reformacijskih crkava u Hrvatskoj održana je 20. travnja 1550. godine. U nastavku se osvrnuo na progone vjernika reformacije koji je prekinut donošenjem Patenta vjerskim pravima reformiranih kršćana 1. rujna 1859., a koji se počeo provoditi 10. siječnja 1560. Hrvatski sabor je zajamčio potpunu slobodu i ravnopravnost vjernicima agsburgške-evangeličke i helventske-reformirane vjeroispovijedi 6. ožujka 1866. Bučanović je predstavio i statističke podatke o brojčanom stanju reformiranih kršćana na području današnje Hrvatske, te je upozorio na mnoge nevolje i veliku pljačku crkvene imovine za vrijeme totalitarizma, kao i na uništenje i pljačkanje više od 50% preostale imovine od strane agresora u doba Domovinskog rata.
Dana 4. srpnja 2003. sklopljen je Ugovor od zajedničkog interesa između Vlade RH i Reformirane kršćanske (kalvinske) Crkve i Evangeličke Crkve. Prihvaćen je prijedlog da bude jedan ugovor za te dvije Crkve, uređeni su odnosi, te je većina prava vraćena koja su derogirana tijekom komunističkog totalitarizma. Time Republika Hrvatska vraća oduzetu imovinu, zemlju, škole, te ispravlja grijehe i zločine komunističkog sustava, rekao je Bučanović.
U završnom dijelu osvrnuo se na stanje reformacijskih kršćana u Zagrebu. Prema podacima iz 2016. u Zagrebu ima oko 600 reformacijskih kršćana, od kojih su većina evangelici-agskurgške, a manji broj su reformirani-helvetske vjeroispovijedi. Oni djeluju u dvije Crkvene općine (evangelička i reformirana).

Drugo izlaganje s temom „Reformatorski pokret: Češka braća” održao je Marijan Lipovac. On je istaknuo kako su Češka braća, ili kako se češki zovu „Jednota bratrska” tj. Bratsko jedinstvo su prva samostalna češka kršćanska Crkva nastala 60 godina prije reformacije Martina Luthera, nadovezujući se na baštinu češkog vjerskog reformatora Jana Husa, te pogotovo Petra Chelčickog prvog kršćanskog pacifista koji je odbacivao bilo kakvo nasilje.
Lipovac je pojasnio, kako je u vrijeme nastanka Bratstva, radikalni huzitizam bio poražen, a umjereni je tražio kompromis s Katoličkom Crkvom. Nastali su kao izraz razočaranja slomom husitske revolucije, ali odbijali su obranu vjere oružjem. U nastavku je predavač progovorio o ustroju Češke braće, te istaknuo kako su oni služili u vojsci samo onda kad se tomu baš nikako nisu mogli ukloniti. Smrtnu kaznu priznavali su samo u slučaju kad nije bilo nikakvog sredstva kojim bi se zločinac popravio, a nasilno širenje vjere osuđivali su bezuvjetno i u svakom slučaju. Podsjetio je, kako su kod Češće braće bile aktivne i žene.
Veliki uspon Češća braća su doživjela kad su se počeli obrazovati. Sredinom 16. st. Braća su prihvatila neke humanističke principe, posebno naglasak na znanju latinskog, grčkog i drugih jezika. Braći se dugo vremena viša naobrazba činila nekorisnom, i dapače opasnom. Od svojih učitelja tražili su više pobožnosti, nego učenosti. No, konačno su opazili štetne posljedice takve opreznosti, te su se pomalo riješili te svoje bojaznosti radi koje su ih korili strani protestanti.
Lipovac je podsjetio i kako je nakon češkog poraza 1620. katolštvo postalo jedina dozvoljena vjera, a nekatolici su se morali obratiti ili emigrirati. Češka braća zadržala su se u istočnoj Češkoj i Moravskoj, a njihov zadnji biskup Jan Amos Komensky otišao je u izgnanstvo 1628. godine, te umro u Nizozemskoj 1670. Do obnove Češke braće dolazi početkom 18.st., ubrzo su počeli slati misionare na Karibe, Grenland, Sj. Ameriku, J. Afriku, a u nekim od tih krajeva i danas postoje pod nazivom Moravska Crkva. Danas ih ima u 29 provincija i 5 misijskih područja pod imenom Unitas fratrum, a imaju 825000 vjernika. Od 1946. imaju svoje biskupe, a nakon 1989. godine dobivaju slobodu djelovanja u Češkoj. Tamo imaju oko 3000 vjernika, a tamo djeluje i Češkobratska evangelička Crkva koja slijedi evangeličke i kalvinističke tradicije, kao i baštinu Husa i Češke braće. Oni imaju ono 52.000 vjernika, te čine najbrojniju protestantsku Crkvu u Češkoj. Isto tako postoji i Bratska crkva s oko 10800 vjernika. Baština Češće braće iz 15. st. na taj način u Češkoj živi i danas, zaključio je Lipovac.

U glazbenom dijelu sudjelovao je zbor Reformatus, a susret je završen uz zajednički agape.