Prigodni program u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana 101. bosanskobrodske brigade BBB i koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata Brodsko-posavske županije,  započeo je  polaganjem vijenaca i molitvom kod spomen obilježja na gradskom groblju u Bosanskom Brodu. Slijedila je potom u župnoj crkvi Sv. Ilije proroka u Bosanskom Brodu misa zadušnica za sve poginule, nestale i umrle branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu

Predvodeći misno slavlje domaći župnik Antonio Čutura zahvalio je nazočnima što su i ove godine po 29. puta, unatoč pandemiji i svojim obvezama, došli odati počast poginulim hrvatskim vitezovim. Osvrćući se na navješteno Evanđelje koje donosi prispodobu o pšeničnom zrnu župnik Čutura u homiliji je usporedio poginule branitelje sa pšeničnim zrnom koje kada umre donosi obilat rod. „Naši su branitelji nesebično darovali živote radi svoje domovine, braće i time omogućili nama da na ovoj zemlji živimo neometano. Svojom molitvom – ovom svetom misom mi ih danas želimo počastiti. Sveta misa je ono najveće što za svoje vitezove na ovoj zemlji možemo prinijeti“, rekao je uz ostalo župnik Čutura.

U cjelodnevnom programu uz branitelje te rodbinu i roditelje poginulih i nestalih branitelja sudjelovali su predstavnici braniteljskih udruga Domovinskog rata; 102. brigade HVO-a iz Odžaka, 103. brigade HVO-a iz Dervente, 104. brigade HVO-a iz Domaljevca i Šamca, 105. brigade HVO-a iz Modriče i 106. brigade HVO-a iz  Orašja te predstavnici društveno-političkih i vojnih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske; Marijan Kopić – ministar branitelja Županije Posavske, Nenad Križić – HVIDR-a , general Vlado Džoić – izaslanik HNS-a  voditelj odjela za branitelje HVO-a i Domovinskog rata, Republika Hrvatska, Josip Jerković – dopredsjednik RS-a i HDZ-a BiH, Jasna Zlomislić – predsjednica udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja HVO-a HB, Lazar Martinović – predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a HB, Miroslav Zelić – predsjednik hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata i predsjednik općinskog vijeća Bugojno, Pavo Šljivić – savjetnik predsjednika FIB, Mijo Matanović – zastupnik predstavničkog Doma Parlamenta skupštine BiH, Zoran Piličić – generalni konzul RH u Banjoj Luci, Ivo Mijić – predsjednik kluba Hrvata u vijeću naroda RS, Davor Čordaš – vijećnik kluba Hrvata u vijeću naroda RS, Viktor Jerković – dopredsjednik Skupštine općine Brod i Josip Blažević – vijećnik u Skupštini općine Brod.

Nakon mise druženje su nastavili u župnoj dvorani uz zajednički ručak. Prigodnim riječima obratio se Ivo Đogaš,  predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana 101. BB brigade u kojoj je poginulo 426 pripadnika i 1417 stradalo u borbenim djelovanjima. Istaknuo je kako se svake godine na taj dan prigodnim programom prisjećaju svojih najhrabrijih vitezova, koji su u obrani svoje rodne grude bili spremni na najveću žrtvu – dati svoje živote.  Iskazao je svoju želju da tu tradiciju nastave i prenesu na mlade generacije, naglasivši kako je to obveza i ono najmanje što za njih mogu učiniti kako bi ih oteli zaboravu.

Prigodnim riječima obratili su se i neki od nazočnih predstavnika vojnih i društveno političkih vlasti. Prisjetivši se kako je u Domovinskom ratu bilo tako prepoznatljivo zajedništvo hrvatskog naroda, povjerenje i poštovanje jednih u druge, upozorili su da su nažalost izblijedjele te vrline koje su im tada davale hrabrost ponos i prkos da sve u životu prevladaju.

Drugi dio programa odvijao se u popodnevnim satima u Slavonskom Brodu, a započeo je polaganjem vijenaca i svijeća kod Spomen obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima na Trgu Stjepana Miletića. Dirljiv je bio prizor u predvečerje Dana sjećanja kada su i ove kao i dosadašnjih godina palili 500 lampiona duž gradskog šetališta uz rijeku Savu. Prisjetili su se nazočni kako je tmuran i kišovit, kao i taj dan, bio i 6. listopada 1992. godine kada je padom Bosanskog Broda i većeg dijela Bosanske Posavine tisuće Posavljaka s tek pokojom vrećicom moralo iz svojih domova odlaziti preko Save u nepoznato. 

U tom dijelu Bosanske Posavine prije rata živjelo je gotovo 50.000 Hrvata katolika, a danas ih živi manje od 900 uglavnom starijih i nemoćnih.