Dani Alojzija Stepinca u Brod Moravicama i Moravičkim Selima
Dani Alojzija Stepinca u Brod Moravicama i Moravičkim Selima
Brod Moravice/Moravička Sela (IKA )
Dr. Batelja predstavio svoju knjigu "Blaženi Alojzije Stepinac u pohodu župi Brod Moravice"
Brod Moravice/Moravička Sela, (IKA) – Dani Alojzija Stepinca održani su 19. i 20. srpnja u mjestu Brod Moravice i obližnjim Moravičkim Selima u spomen na 75. obljetnicu pohoda nadbiskupa Alojzija Stepinca brodmoravičkome kraju u Gorskome kotaru 13. i 14. srpnja 1939. godine. Organizator i pokretač “Dana Alojzija Stepinca” bio je Dražen Brajdić, predsjednik etno udruge “Turanj” iz Brod Moravica koja se brine za očuvanje baštine brodmoravičkoga kraja.
Dvodnevni program započeo je 19. srpnja u ispunjenom Domu kulture u Brod Moravicama. Uvodno predavanje o oltaru Majke Božje Škapularske u istoimenoj crkvi u Moravičkim Selima održala je mag. pov. umj. Petra Batelja, suautorica s prof. dr. Jurjom Bateljom knjige “Bogorodica Zaštitnica u Hrvata. Teološki i povijesno-umjetnički pristup”. Zatim je postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca dr. Batelja ocrtao značajnije događaje iz života nadbiskupa Stepinca i istaknuo Stepinčevu misao: “Narod će biti onakav kakva su mu djeca, a budućnost naroda bit će onakva kako su mu djeca odgojena”. Nadbiskup Stepinac odlikovao se euharistijskom pobožnošću i pobožnošću Majci Božjoj, što je osobito došlo do izražaja organiziranjem Euharistijskih kongresa. Zatim se dr. Batelja osvrnuo na sam dolazak i boravak nadbiskupa Stepinca u brodmoravičkom kraju u srpnju 1939. godine te susret s Malim križaricama. Na kraju je na primjerima istaknuo umjetničku vrijednost inventara u crkvama i kapelama toga kraja.
U drugom dijelu programa dr. Batelja predstavio je svoju knjigu “Blaženi Alojzije Stepinac u pohodu župi Brod Moravice”. Knjiga je podijeljena u tri dijela: “Povijesne crtice o Brod Moravicama”, “Župa Brod Moravice” i “Kolonija Malih križarica u Moravičkim Selima i Lokvici”. U prva dva dijela autor daje geografsko-povijesni prikaz brodmoravičkog kraja koji je često stradavao na vjetrometini povijesti, osobito od turskih provala. U trećem dijelu knjige autor opisuje neposredan povod dolaska nadbiskupa Stepinca u brodmoravički kraj: posjet ferijalnom tečaju Malih križarica u Moravičkim Selima i Lokvici te razgled zemljišta predviđenog za gradnju Doma križarica u Lokvici, budući da je nadbiskup bio podupiratelj rada Velikoga križarskog sestrinstva koje je 1930. godine osnovala Marica Stanković. Ferijalni tečaj Malih križarica bio je ljetno druženje djevojčica i djevojaka u dobi od pet do petnaest godina koje su molitvom, svakodnevnim slavljenjem mise, slušanjem predavanja svećenika, uz radosno druženje i pjesmu dublje uranjale u kršćanski život.
Knjiga, koju je objavila “Postulatura za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca”, sa svojih stotinu pedesetak stranica te mnoštvom fotografija u boji čitatelje upoznaje s bogatom crkvenom baštinom toga kraja. Predstavljeno je šest crkava/kapela sagrađenih u prvoj polovici 17. stoljeća ili ranije: župna crkva Sv. Nikole u Brod Moravicama, crkva Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravičkim Selima, crkva Svetoga Duha u Malim Dragama, kapela Sv. Josipa u Starim Lazima, kapela Sv. Roka na brodmoravičkom groblju i kapela Sv. Andrije na brdu Parag iznad Brod Moravica. Znamenito je i zvono koje i dan-danas zvoni u crkvi Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravičkim Selima, izliveno u Veneciji 1668. godine.
U Domu kulture u Brod Moravicama u sklopu “Dana Alojzija Stepinca” postavljene su i dvije izložbe. Eksponate za prvu izložbu ustupio je dr. Batelja. Na 25 velikih panoa prikazan je životni put nadbiskupa Stepinca od rođenja u Krašiću 8. svibnja 1898. pa do smrti u rodnom mjestu 10. veljače 1960. te proglašenja blaženim od pape sv. Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. Na drugoj, manjoj izložbi, kroz tridesetak plakata koji su uglavnom temeljeni na člancima i fotografijama iz časopisa “Za vjeru i dom” iz 1939. godine opisana je svakidašnjica Malih križarica na Ferijalnom tečaju.
Program drugog dana, 20. srpnja, započeo je otkrivanjem spomen-ploče na župnoj kući župe sv. Nikole u Brod Moravicama, u povodu 75. obljetnice posjeta nadbiskupa Stepinca brodmoravičkom kraju u srpnju 1939. godine. Spomen-ploču je otkrio mons. mr. Emil Svažić, generalni vikar Riječke nadbiskupije, porijeklom iz Brod Moravica.
Uslijedila je misa u svetištu Majke Božje Snježne/Škapularske/Karmelske, ispunjenom mnoštvom domaćih vjernika i hodočasnika pristiglih iz raznih mjesta i gradova Riječke nadbiskupije. Titular te crkve Majke Božje se kroz stoljeća mijenjao, ali se kroz naraštaje u domaćem puku sačuvala vjera u Boga i pobožnost prema Majci Božjoj. Misu je predvodio mr. Svažić, a koncelebrirali su dr. Batelja, brodmoravički župnik Mate Vuković te bivši brodmoravički župnici Franjo Matoic i Vlado Krizmanić. Na početku mise blagoslovljena je slika Bojana Raukara, učitelja likovne kulture u OŠ Brod Moravice, koja u tehnici tempere na dasci u krupnom planu prikazuje nadbiskupa Stepinca ispred crkve Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravičkim Selima.
U homiliji dr. Batelja podsjetio je da je hrvatski narod gotovo na svakom brežuljku diljem “Lijepe naše” posijao Božji dom, kućicu molitve sa slikom Blažene Djevice Marije. Često puta povijest je sjenovita, nije jednosmjerna, ali u njoj otkrivamo Božje tragove. Nadbiskup Stepinac nije bio skučen na područje vidljivo s tornjeva zagrebačke katedrale, nego je pastoralnim pohodima diljem Hrvatske učvršćivao vjernički narod u domoljublju i vjeri u Boga, za što je primjer i njegov posjet ovom kraju pred 75 godina. Propovjednik je zatim oslikao okolnosti montiranog procesa protiv nadbiskupa Stepinca godine 1946. i istaknuo nadbiskupove riječi: “Isus Krist je Bog! Za njega smo spremni umrijeti!”
Uputio je i zaziv Majci Božjoj: “Mi danas molećivo upiremo oči prema Gospinu liku i molimo je: ‘Reci Sinu svome, Isusu Kristu, Otkupitelju našemu i proslavljenomu, reci mu nek’ se smiluje narodu našemu i domovini našoj, da u njoj bude pravde, istinske slobode i u odgoju, u obrazovanju, ali i u stjecanju uvjeta za rad, plaću i život'”. Propovjednik se požalio da nije najtjeskobniji čak ni pred praznom crkvom, koliko pred vjerničkim neznanjem onih koji se ponose i govore da su katolici, a imaju ime samo na papiru. Propovijed je završio riječima: “Neka Isus, po zagovoru svoje Presvete Majke, odsada i po zagovoru našeg bl. Alojzija, udijeli svima nama krepostan život, blaženu smrt i sretnu vječnost”.
.