Đakovo, (IKA/TU) – U dvorani Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu održan je 14. listopada cjelodnevni znanstveni skup u organizaciji fakulteta, pod nazivom “Darvinizam i suvremene socijalne teorije”. Otvarajući skup, dekan prof. dr. Pero Aračić, istaknuo je važnost teme skupa, koja ne prestaje zaokupljati zanimanje znanstvenika s mnogih znanstvenih područja. Uvodno predavanje održao je prof. dr. Winfried Löffler sa Sveučilišta u Innsbrucku. U predavanju “Temelji darvinizma i njegov utjecaj na humanističke znanosti” prikazao je razvoj evolucijskog mišljenja prije Darwina, njegove središnje ideje, kao i razvoj suvremenih sintetičkih teorija, koje nije moguće izjednačiti s izvornom Darwinovom mišlju i namjerom bez primjese ideologizacije. Predznak ideologiziranja, zaključio je prof. Löffler, počinje kada deskriptivni darvinistički sadržaji postanu normativno tumačeni.
Predavanje “Kulturna antropologija i socijal-darvinizam – etika 21. stoljeća” održao je prof. dr. Slavko Kulić. Vrlo dojmljivo upozorio je i ukazao na problem odgoja kao interakcije onoga što jesmo i onoga što mislimo. Precizno analizirajući problem homo sapiensa koji se zbog paradigme profita doveo na rub samouništenja, izložio je svoje ideje kulturne antropologije koja se temelji na ko-evoluciji biološke i kulturne dinamike, radi očovječenja i očuvanja samoga čovjeka i eko-sustava. Zbog nedorečenih izuma, smatra prof. Kulić, čovjek je ugrozio sebe i prirodu, a opstanak je moguć jedino razvojem svijesti, samosvijesti i savjesti kao temelja kulturne antropologije.
Dr. Josip Hrgović s Instituta “Ivo Pilar” u predavanju “Darvinizam i razvoj socijalnih teorija” prikazao je najvažnije autore koji su Darwinovu teoriju evolucije primijenili u sociologiji i proučavanju razvoja društva. Iznio je rezultate istraživanja različitih autora u kontekstu međuljudskih odnosa, kako u tradicionalnim, tako i u suvremenim društvima.
U poslijepodnevnom dijelu znanstvenog skupa prvi je nastupio doc. dr. Stjepan Radić s KBF-a u Đakovu, s predavanjem “Darvinizam u filozofskoj misli”. Istaknuo je da nijedna teorija, pa tako ni Darwinova teorija evolucije, ne može ostati čista teorija, nego uvijek ima svoje političke, socijalne i ideološke implikacije. Dr. Radić iznio je problem određene ideološke zloupotrebe teorije evolucije, kao i njezine odjeke u razvoju filozofske misli, napose u Marxovoj i Engelsovoj filozofiji. Istaknuo je i misao Ernsta Häckela koji je prvi Darwinovu teoriju prilagodio svojem materijalističko-mehanicističkom konceptu. Da teorija evolucije kojim slučajem nije postojala, zaključio je dr. Radić, sigurno bi neki teoretičari našli ekvivalent za opravdanje svojih stavova.
Prof. dr. Tonči Matulić s KBF-a u Zagrebu u predavanju “Sloboda i racionalnost u svjetlu evolucionizma” polemizirao je s nekim postavkama i stavovima suvremenog znanstveno-materijalističkog svjetonazora, u kojima je primjetna ideologizacija Darwinove teorije i favoriziranje evolucionizma kao dominantnog znanstvenog ključa, u kojem se nauštrb slobode i racionalnosti naglašava materijalizam. Ako prešutimo analogiju i logičke pretpostavke početka svijeta i života, koje nije moguće dokazati eksperimentom, može se dogoditi (a najčešće se i događa) da se ljudska narav i život kao takav tretira isključivo na materijalističko-mehanicističkoj razini, u kojoj je čovjek radi materije, a ne obrnuto, samo su neke od misli prof. Matulića. Zbog svjesne divinizacije gena i animalizacije duha, kao i apsolutizacije te ideologije, u pitanje se dovode i mnoge druge tekovine i ljudski fenomeni, poput kulture, jezika, religije itd.
U predavanju “Darvinizam i utemeljenje moralnih normi” prof. dr. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu iznio je važne Darwinove misli koje su utjecale na suvremene etičke teorije. Temelji moralnosti za Darwina, istaknuo je prof. Dugalić, su društveni nagoni i nagoni društvenosti. Kako je čovjek postajao svjestan sebe u razvoju kulture, počela se razvijati i svjesna nesebičnost i poimanje dobra. Budući da se kod Darwina susreću biologija i etika, on je riješio problem tako da je ljudsku narav smatrao genski uvjetovanom i u tom smislu je čovjekov um, na temelju biologije i etike, bio pokretač i vlastite evolucije. Prof. Dugalić iznio je i pregled Darwinovih kritičara i sljedbenika, i zaključio kako u Darwinovu djelovanju ne možemo pronaći utemeljenje suvremenog morala, ali neke njegove postavke utjecale su na razvoj relativizma.
Posljednje predavanje na skupu imao je dr. Šimo Šokčević s KBF-a u Đakovu. Naslovio ga je “Darvinizam i identitet homo oeconomicusa”. Istaknuo je kako suvremena etika, obilježena utilitarizmom, zahtijeva rehabilitaciju na temelju određenog personalizma. Ekonomski personalizam bio bi sinteza personalističkog pristupa i principa općeg dobra, temeljen, ne na autonomiji čovjeka kao jedinke, nego na solidarnosti čovjeka kao dijela društva. Pomoći čovjeku, ne da bude puki potrošač dobara, nego da ugodu pronađe u traženju i prihvaćanju istine, zadaća je ekonomskog personalizma. Bez vjere u istinu čovjek postaje prepušten nihilizmu. Jasne istine, pak, nema bez vjere, a vjere nema bez osobe. Dr. Šokčević prikazao je utjecaj darvinizma unutar suvremenih ekonomskih odnosa i zaključio kako njegov utjecaj nije moguće zaobići, istaknuvši kako nam “Darwin treba, ali u pravoj mjeri”. Da je tema održanog znanstvenog skupa zaista aktualna, pokazala je posjećenost, kao i vrlo opsežne rasprave koje su uslijedile nakon svakog seta predavanja. Dr. Kulić u raspravi je iznio mišljenje kako je taj skup prvi takve vrste na našim prostorima, a prof. Dugalić je na zatvaranju skupa rekao da su njime otvorene mnoge teme, ali i, još važnije, dijalog znanstvenika – ekonomista, sociologa, filozofa i teologa. Taj dijalog bio je često, baš zbog ideoloških razloga, ograničen ili limitiran na određena znanstvene grane, a ovaj znanstveni skup pokazao je kako je potreban, ali i moguć dijalog širih razmjera.