Sarajevo, (IKA/KTA) – U Narodnom pozorištu u Sarajevu u četvrtak, 29. lipnja upriličena je svečana akademija povodom Dvadesete godišnjice Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini. Članovi MRV-a u BiH su u povodu 19. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, pitanja položaja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u Bosni i Hercegovini, potpisali Deklaraciju, koju donosimo u cijelosti:
U povodu 19. lipnja, Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, pitanja položaja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u Bosni i Hercegovini, Međureligijsko vijeće donosi:
Deklaraciju Međureligijskog vijeća o suzbijanju stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu u Bosni i Hercegovini, kojom mi dolje potpisani vjerski predstavnici podsjećamo na važnost utjecaja koju crkve i vjerske zajednice imaju na naše društvo danas,
naglašavamo da su zločini protiv čovječnosti suprotni tumačenjima svih religija, oslanjamo se na zajedničku platformu za izgradnju mira, unapređivanje povjerenja, dijaloga i suradnje svih naroda, izražavamo poštovanje prema svim žrtvama rata, podsjećamo na 19. lipanj, Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u ratu, osuđujemo seksualno nasilje kao jedan od vidova najtežih zločina počinjenih u ratu, izražavamo zabrinutost nad činjenicom da se neke osobe, koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, suočavaju sa osuđivanjem i odbacivanjem unutar svojih obitelji, zajednica i društva u cjelini,
izražavamo nadu za spremnost šire zajednice da pruži podršku i razumijevanje osobama koje su preživjele seksualno nasilje, naglašavamo potrebu konstruktivne suradnje između državnih ustanova, građanskog društva, međunarodnih organizacija, crkava i vjerskih zajednica radi unapređivanja položaja preživjelih žrtava u BiH danas;
pozdravljamo spremnost medija da se angažiraju na podizanju javne svijesti o položaju osoba koje su preživjele seksualno nasilje;

prepoznajemo i potičemo ključnu ulogu koju mladi mogu odigrati u svojim lokalnim zajednicama u smanjivanju odbacivanja i osuđivanja preživjelih žrtava;

naglašavamo važnu ulogu koju je građansko društvo imalo svih prethodnih godina u naporima za unapređivanje položaja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu;

prepoznajemo i konstatiramo da su i muškarci preživjeli seksualno nasilje u ratu te da su ovim zločinom bile pogođene sve etničke zajednice,

razumijemo važnost da cijelo društvo, čiji su neodvojivi dio crkve i vjerske zajednice, dadne javnu podršku žrtvama seksualnog nasilja,

uviđamo nužnost uklanjanja društvene osude i stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu te sukladno ovim stavovima:

1. pozivamo sve građane, lokalne zajednice i javne ustanove da ne diskriminiraju, ne odbacuju, ne sputavaju niti stigmatiziraju osobe koje su preživjele seksualno nasilje u ratu,

2. podsjećamo građane o važnosti prihvaćanja onih kojima je pomoć potrebna,

3. preporučujemo unapređivanje svih usluga koje trebaju biti dostupne preživjelim žrtvama -zdravstvena i psihosocijalna briga, pravda te ekonomsko osnaživanje,

4. ohrabrujemo preživjele da pristupe uslugama koje su za njih uspostavljene u javnim ustanovama,

5. izražavamo spremnost naših crkava i vjerskih zajednica da u skladu sa svojim učenjima pruže pomoć i izraze podršku protiv stigmatizacije žrtava seksualnog nasilja,

6. tražimo daljnju podršku međunarodne zajednice u sprječavanju međugeneracijskog prijenosa traume,

7. ističemo da počinitelji ovih zločina trebaju pronaći put pokajanja,

8. preporučujemo uspostavu novih, inovativnih partnerstava između svih javnih aktera i građana kako bi uklonili uzroke stigmatizacije, odbacivanja i osuđivanja preživjelih žrtava,

9. pozivamo vjerske službenike (imame i svećenike) u svim lokalnim zajednicama da budu glas koji se suprotstavlja stigmatizaciji preživjelih te da se aktivno bore protiv osuđivanja i odbacivanja preživjelih žrtava,

10. izražavamo potrebu za daljnjom podrškom radu crkava i vjerskih zajednica na polju osnaživanja osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu,

11. naglašavamo spremnost naših crkava i vjerskih zajednica da iskoriste svoje kapacitete kako bi unaprijedile kvalitetu života preživjelih kroz međureligijski dijalog,

12. podsjećamo na važnost prominentne uloge državnih struktura i javnih ustanova u pružanju brige, zaštite i pravde za osobe koje su preživjele seksualno nasilje u ratu,

13. ostajemo predani ovom pitanju, navodi se u Deklaraciji koju su potpisali episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, predsjednik MRV BiH, zatim Husejin ef. Smfajić, zamjenik Reisu-l-uleme IZ u BiH, zamjenik predsjednika MRV BiH, Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski, član Skupštine MRV BiH te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, član Skupštine MRV BiH.