Sarajevo, (IKA/KTA) – Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine usvojila je Deklaraciju u povodu desete obljetnice pokolja u Srebrenici pod naslovom “Ne preći preko Srebrenice i potrebe za pravdom, mirom i sigurnošću u BiH”. Deklaraciju je uputila Konferencija europskih komisija Justitia et Pax, a objavljujemo je u cijelosti.

“Danas se s tugom i bolom prisjećamo pokolja koji su u Srebrenici počinile vojne jedinice Vojske Republike Srpske i razne paravojne formacije. I ovoga puta, prije svega, izražavamo svoju blizinu i suosjećanje s obiteljima ubijenih u Srebrenici i u cijeloj BiH.
U isto vrijeme sa strahom se sjećamo počinitelja i svih onih koji su odgovorni za zločine u Srebrenici i drugim mjestima širom BiH. Ukazujemo posebno na činjenicu da su mnogi krivci do današnjega dana uspjeli izbjeći suočenje sa svojom krivnjom. Također se prisjećamo sramne činjenice da su odgovorni u međunarodnoj zajednici predugo vremena oklijevali zaustaviti ovaj sukob.
Nakon deset godina pokolj bespomoćnih muškaraca iz Srebrenice postao je simbolom ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji. Tadašnje reakcije širom svijeta na te šokantne zločine konačno su pokrenule odgovorne i moćne u svijetu da zaustave sukob i uspostave mir. Stoga prigodom desete obljetnice sramnoga pokolja pozivamo odgovorne vlade u svijetu da učine potrebne korake kako bi se osumnjičeni za ratne zločine izveli pred lice pravde.

Deseta obljetnica ovog zločina također je razlogom da skrenemo pozornost na aktualno stanje u Bosni i Hercegovini. Deset godina je prošlo od kako je rat u Bosni i Hercegovini završen potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Te godine su bile s jedne strane pozitivne za BiH, ali su isto tako dokazale da su granice koje je Dayton ucrtao formirale veoma opasne teritorije. Naime, nepravedne Daytonske granice ozakonile su neprihvatljivo i nemoralno etničko čišćenje izvršeno brutalnom silom jačega u Bosni i Hercegovini i onemogućile demokratski razvoj ove zemlje. Očito je da mir u Bosni i Hercegovini ni izdaleka nije postignut, dijelom i zbog pogrešaka i nepravdi učinjenih u Daytonu.
Ne smije se dopustiti varljivoj tišini koja se nadvila nad ovom državom da odvrati našu pažnju, jer međunarodna javnost sve više gubi zanimanje za razvoj BiH. Međunarodna politička pažnja je već odavno usmjerena k drugim arenama. Sve više ljudi na Zapadu se pita koliko treba trajati međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini. Mi upozoravamo da je miran suživot naroda u Bosni i Hercegovini upravo zbog ozakonjene i institucionalizirane nepravde još uvijek ili čak sve više ugrožen. Rezignacija, stagnacija i napose rastući problem siromaštva prijete da potkopaju ionako nestabilan mir. To je razlog da je upravo danas potrebno uložiti napor za ispravljanje pogrešaka načinjenih Daytonskim sporazumom.

Kao država i društvo, BiH treba političko uređenje koje će jamčiti pravdu, jednaka prava i sigurnost svim njezinim građanima i narodima. Osim toga, potrebno je pokretanje ekonomskog i socijalnog razvoja cijele zemlje. Svaki od spomenutih napora treba biti u službi procesa pravednoga mira i trajnoga pomirenja. A taj proces će biti uspješan samo uz jamstvo okvira za političku, socijalnu i ekonomsku pravdu koji će biti mnogo stabilniji od onoga kako je zacrtan u Daytonskom sporazumu. Sazrelo je vrijeme da se razmotre i isprave elementi Daytona. A to zahtijeva jasno definiranu ulogu međunarodne zajednice kao i dugoročan, te realan plan za pristupanje BiH Europskoj zajednici.
Deseta obljetnica Srebrenice i Daytona su opomena i poziv da se miru u Bosni i Hercegovini da novi poticaj. Vrijeme je da se mir u Bosni i Hercegovini postavi na mnogo čvršće, a to znači pravednije temelje. Ovo je, stoga, trenutak da i mi pozovemo odgovorne u međunarodnoj zajednici i njezine predstavnike u BiH, odgovorne ljude u BiH, vlade zemalja potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, te vlade Europske zajednice i pridruženih zemalja, da ozbiljno shvate svoju ulogu i ponovno sazovu međunarodnu mirovnu konferenciju i kritički preispitaju dosadašnji razvoj događaja, te sklope novi mirovni ugovor za Bosnu i Hercegovinu. Bez toga čina razuma i hrabrosti nije moguće pokrenuti snage koje će biti kadre ponijeti teret razvoja političke, socijalne i ekonomske pravde u ovoj osjetljivoj i važnoj zemlji na razmeđu svjetova.

Bosna i Hercegovina sada treba pomoć međunarodne zajednice. Isto tako, međunarodna zajednica, a posebice Europa, čije je ona sastavni i sudbonosni dio, treba BiH. Europi je ovo prilika da konkretno pokaže svoju sposobnost uključujući se u uspješnu mirovnu politiku koja će vrednovati i promovirati različitosti u svojim granicama. Eventualni ponovni propust Europe i međunarodne zajednice da dosljedno ispune svoju ulogu i obvezu u BiH ugrozio bi stabilnost cijele regije, uključujući i mogućnost susjednih zemalja da postanu punopravne članice Europe i Europske zajednice. I konačno, taj propust bi predstavljao razočarenje u vrijednosti Europske zajednice i slom zajedničke europske inozemne i sigurnosne politike zadajući ozbiljan udarac europskoj viziji i njenim interesima.

Konačno, žrtve rata u bivšoj Jugoslaviji sve nas moralno obvezuju i opominju da Srebrenicu shvatimo ozbiljno jer jedino tako će biti moguće izgraditi novi pristup prema politici mira i pravde u Europi i svijetu.”