Rim, 4. 7. 1998. (IKA) – U vatikanskoj Konzistorijalnoj dvorani u petak, 3. srpnja, u nazočnosti pape Ivana Pavla II. svečano je proglašeno više dekreta, od kojih jedan službeno potvrđuje “mučeništvo sluge Božjega Alojzija Stepinca, kardinala Svete Rimske Crkve i zagrebačkog nadbiskupa, rođenog 8. svibnja 1898. u Brezariću (Hrvatska) i preminulog 10. veljače 1960. u Krašiću (Hrvatska).”
Kao što je već poznato, Sveti Otac odlučio je, a odluka bi trebala uskoro biti i službeno potvrđena, slugu Božjega kardinala Alojzija Stepinca proglasiti blaženim u tijeku svojega drugog pastoralnog pohoda Hrvatskoj, u nacionalnome marijanskom svetištu Mariji Bistrici, 3. listopada. Čitanju dekreta bili su nazočni su, uz više kardinala, nadbiskupa i biskupa, i zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK Josip Bozanić, postulator kauze kardinala Stepinca mons. Juraj Batelja te mons. Vladimir Stanković, tajnik Vijeća HBK za inozemnu pastvu.
Najviše dekreta, njih 5 od 13, odnose se na čudo koje je pripisano zagovoru blaženoga Marcelina Josepha Benoita Champagnata, svećenika lionske biskupije u Francuskoj; sluge Božjega Antona Martina Slomšeka, Slovenca, lavantskog biskupa; sluge Božjega Ferdinanda Marie Baccilierija, svećenika nadbiskupije Bologna; sluge Božjega Edwarda Joannesa Marie Poppea, svećenika belgijske biskupije Gand; te službenice Božje Anne Schaeffer, vjernice laikinje iz njemačkog Mindelstettena.
Nakon tih prvih pet dekreta o čudima, pročitan je dekret o mučeništvu sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, nakon kojega su slijedili dekreti o herojskim krepostima blažene Cunegonde (Kinga), mađarske redovnice; službenice Božje Marije Dolores de la Herida del Costado de Jesus, meksičke redovnice; službenice Božje Rose Ojeda y Creus, redovnice iz Španjolske; službenice Božje Marije Magdalene od Presvetog Raspetoga, talijanske redovnice; kao i herojske kreposti sluge Božjega Edmunda Bojanowskog, poljskog vjernika laika te službenica Božjih iz Italije Elisabette Girelli i Maddalene Girelli, redovnica.