Zagreb, (IKA) – Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske bila je tema znanstveno-stručnog skupa 11. listopada na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Proučavajući demografske promjene bokeljskih Hrvata kroz povijest, izlagači su se osvrnuli na problem opadanja postotka hrvatske manjine u Crnoj Gori, ali i na neupitan utjecaj Hrvata na kulturnu baštinu Boke kotorske.
Skup, kojem su nazočili predstavnici ministarstava, akademske i kulturne zajednice, uime akademske zajednice Hrvatskog katoličkog sveučilišta pozdravio je prof. dr. Željko Tanjić, među ostalim, istaknuvši: „Unutar svoje znanstvene strategije Hrvatsko katoličko sveučilište razvija istraživanje povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz nastavnu i znanstvenu djelatnost. U tom smislu Sveučilište pokreće znanstvene skupove koji će tematski biti posvećeni skupinama u različitim kulturnim društvenim i pravnim okvirima: hrvatskim autohtonim manjinama, hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.”
Važnost održavanja znanstveno-stručnih skupova ove tematike pozdravili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras, a uime Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu Milan Bošnjak. Uime organizacijskog odbora prisutne je pozdravio pročelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. Roko Mišetić, a skup je otvorio doc. dr. Mario Bara govoreći o kulturnim posebnostima i nacionalnom identitetu hrvatskih manjinskih zajednica, posebno naglasivši probleme koje muče Hrvate izvan domovine, kao što su iseljavanje mladi ljudi, što negativno utječe na demografsku sliku njihovih zajednica i ne koristi očuvanju hrvatskih tradicija. Prvi blok predavanja održali su akademik Radoslav Tomić („Dobrota i njezine znamenitosti – sudbina pomorskoga naselja u Boki”), prof. dr. Vanda Babić („Od peraških ceremonijala do pjesmarice dobrotskih pomoraca”), doc. dr. Filip Galović („Neki romanizmi u govorima bokeljskih Hrvata i u govorima južnočakavskoga područja”), prof. dr. Ivana Prijatelj Pavičić („Uloga akademika Rajka Vujčića u istraživanju staroga bokeljskoga slikarstva”), Željko Brguljan, dipl. ing. („Zavjetne slike u Boki kotorskoj”), doc. dr. Maja Katušić („Pomorska Bratovština sv. Nikole mornara u Kotoru”). U panelu o modelima zaštite kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj, koji je moderirala prof. dr. Vanda Babić, sudjelovali su prof. dr. Slobodan Prosperov Novak (ADU Zagreb), državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. Ivica Poljičak, pomoćnik ministra kulture Republike Crne Gore i generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr. Aleksandar Dajković i znanstvena suradnica Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore dr. Tatjana Koprivica.

Znanstveno-stručni skup o Hrvatima u Boki od četvrtka 12. do nedjelje 15. listopada premjestio se u Boku kotorsku, u Tivat, Kotor i Herceg Novi. U petak 13. listopada u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” održan je prvi dio znanstvenog skupa. Sudionike je pozdravio kotorski biskup Ilija Janjić, među ostalim, izrekavši: „Zadnjih stotinu godina svjetske povijesti ostat će zapamćeno kao razdoblje brzih i nepredvidljivih promjena, kao i posljedica koje su ostavile dubok trag na lokalne i globalne zajednice širom svijeta. Ne treba ići puno dalje od digitalne revolucije kojoj svjedočimo zadnjih decenija. Svijet se mijenja i oblikuje prema neočekivanim obrascima. Politička i društvena previranja intenzivirana su sredinom prošlog i početkom ovog stoljeća, a njihove gorke plodove na ovom području i danas ubiremo.”
Uzvanike su pozdravili rektor HKS-a Tanjić, napominjući da se Odjel za sociologiju bavi vezama i odnosima među Hrvatima, kao i proučavanjem svega što je vezano za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao i veleposlanik RH u Crnoj Gori mr. Veselko Grubišić. Znanstveno-stručni skup poduprlo je i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, čiji je predsjednik Zvonimir Deković izrazio zadovoljstvo što su potpora u ovom projektu i što će rezultati ovog skupa biti prezentirani u Zborniku radova. Skupu su nazočili i ministrica bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović te konzul Republike Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković. Znanstveni dio skupa otvorili su studenti Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Jelena Pavković, Ružica Gelo i Tomislav Smolčić svojim radovima na temu pustolova budvanske obitelji Zanović, pomorskog kapetana Vicka Bujovića iz Perasta te o sezonskoj distribuciji vjenčanja u Kotoru početkom 19. stoljeća. Predavači su također govorili o Bokeljima u Mlecima od 15. do 18. st. (prof. dr. Lovorka Čoralić), o stanovništvu Kotora prema mletačkim propisima u 18. stoljeću (doc. dr. Maja Katušić i Toni Ćosić), demografskim kretanjima u Boki kotorskoj tijekom 19. stoljeća (izv. prof. dr. Ante Bralić), o Hrvatima u Crnoj Gori između 1921. i 1991. (izv. prof. dr. Nenad Pokos), a izv. prof. dr. Roko Mišetić održao je predavanje o Hrvatima u Boki u vrijeme osamostaljivanja Crne Gore.

Stručni dio Skupa uključio je obilazak reprezentativnih objekata materijalne kulturne baštine i upoznavanje elemenata nematerijalne kulturne baštine Hrvata Boke kotorske. Tako su sudionici skupa u petak 13. listopada došavši u mjesto Muo, posjet Boki započeli svetom misom na grobu blaženog Gracije iz Mula u crkvi Marije Pomoćnice kršćana, gdje ih je pozdravio i dočekao župnik i kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Potom su posjetili katedralu Sv. Tripuna, crkvu Sv. Marije od Rijeke, Franjevački samostan i Pomorski muzej u Kotoru. U subotu 14. listopada obišli su svetište Gospe od milosti i crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju gdje su slavili misu s biskupom Janjićem. Posjetili su i svetište Gospe od Škrpjela, crkvu Sv. Nikole biskupa u Perastu, a susreli su se i s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća kojima su predali publikacije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i razmijenili prigodne darove. U nedjelju 15. listopada slavili su svečano euharistijsko slavlje u katedrali Sv. Tripuna, koje je predvodio biskup Janjić, nakon čega su posjetili crkvu Sv. Eustahija u Dobroti.

Na samome kraju utvrđeni su i zaključci skupa. Svi sudionici usuglasili su se da je zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj od zajedničkoga interesa Republike Hrvatske i Crne Gore, uz očekivani veći angažman Republike Hrvatske u smislu prijenosa stručnih iskustava u pripremi prijedloga za upis kulturnih dobara Hrvata Boke kotorske za upis na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, kao i u svim drugim aktivnostima.