Zagreb, (IKA) – Deseta sjednica Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije održana je 27. travnja u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.
Nakon zajedničke molitve Trećega časa, kardinal je, pozdravljajući nazočne, uveo u prvu točku sjednice, osvrnuvši se na najavu otvaranja izvanredne Svete godine milosrđa koju će papa Franjo otvoriti na svetkovinu Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015., a zaključiti 20. studenoga 2016., na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga.
Dr. Željko Tanjić i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško prikazali su bulu najave izvanrednoga Jubileja milosrđa. Dok je dr. Tanjić uputio na razloge najave Svete godine, ističući pritom da papa Franjo povezuje ovaj Jubilej s Drugim vatikanskim koncilom i naukom koncilskih i pokoncilskih papa – svetih Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. te blaženoga pape Pavla VI. – pokazujući na taj način da je ova jubilarna godina izrasla iz koncilske svijesti da Crkva u svijetu ima odgovornost biti živi znak ljubavi Očeve, mons. Šaško govorio je o pastoralnim vidicima i izazovima koje pred vjernike stavlja Jubilej milosrđa u mjesnoj Crkvi.
Pritom je uputio na određene mogućnosti djelovanja u pastoralu tijekom godine, a na koje Papa potiče u buli: promicanje hodočašća kao poticaja na obraćenje; otkriti i snažnije živjeti djela tjelesnoga i duhovnog milosrđa; živjeti korizmeno vrijeme kao snažnije vrijeme za slavlje i doživljavanje Božjega milosrđa; promicanje inicijative “Dvadeset i četiri sata za Gospodina”, kako bi što više ljudi pristupilo sakramentu pomirenja; promicanje oprosta, s pomoću kojega Bog očituje ljubav koja je sposobna uništiti grijeh ljudi.
U raspravi koja je uslijedila svećenici su predložili posebna mjesta hodočašća i milosti u Zagrebačkoj nadbiskupiji tijekom Jubileja milosrđa. Odlučeno je da će u Zagrebačkoj nadbiskupiji to biti zagrebačka katedrala, nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, nacionalno svetište Sv. Josipa u Karlovcu te župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću. Ostale mogućnosti i njihova konkretna ostvarenja bit će razmotrena unutar svih dekanata nadbiskupije kao i unutar Odbora za proslavu Jubileja milosrđa u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
U sljedećoj točki sjednice, budući da je protekle godine održana Izvanredna biskupska sinoda o obitelji, a ove godine će se održati Redovita biskupska sinoda o obitelji, raspravljalo se o pripravi za brak u Zagrebačkoj nadbiskupiji. S obzirom na postojeći način održavanja priprave za brak, svoja zapažanja iznijeli su po jedan svećenik iz svakoga arhiđakonata: preč. Josip Golubić, vlč. Ivica Cik, vlč. Dražen Karačić, vlč. Norbert Koprivec i mons. Zlatko Koren. Na temelju spoznaja koje su prikupili iz svih pet arhiđakonata Zagrebačke nadbiskupije, predavači su se osvrnuli na broj polaznika zaručničkih tečajeva, na postojeći program njihova održavanja, na potrebnu suradnju s Uredom za pastoral obitelji, ukazujući pritom i na neka otvorena pitanja i prijedloge.
Članovi Prezbiterskoga vijeća ukazali su na važnost postojanja priprave za brak u svim dekanatima Nadbiskupije, na nemjerljivu ulogu župnika u pripravi za brak, na potrebnu suradnju župnih zajednica s Uredom za pastoral obitelji kao i na uključivanje potencijalnih suradnika unutar dekanata u održavanje priprave za brak.
U posljednjoj točki dnevnoga reda dr. Josip Šalković održao je izlaganje “Pastoralno djelovanje prezbitera izvan partikularne Crkve inkardinacije: kanonskopravni vid”. Pritom je uputio na opće načelo da pastoralno djelovanje prezbitera izvan partikularne Crkve inkardinacije, bilo to djelovanje na kraće ili duže razdoblje, mora biti dogovoreno između dijecezanskih biskupa.
Istom, kad je posrijedi pastoralna pomoć, ispomoć ili zamjena koja je župniku doista potrebna, na kraće ili duže razdoblje, župnik uvijek to treba rješavati s dopuštenjem Nadbiskupskoga duhovnog stola, osobito ako je riječ o prezbiteru inkardiniranom u drugoj biskupiji. S obzirom na navedenu temu, iznimno je važno poznavati i obdržavati kanonske propise kako se ne bi dogodilo da pravni čini budu nevaljani ili nedopušteni. U raspravi postavljeno je više pitanja i prijedloga sa željom da se donesu i neke konkretne odredbe Nadbiskupskoga duhovnog stola. Sjednica je završila molitvom, piše u priopćenju upućenom preko Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.