Deveta srijeda sv. Josipu u Karlovcu
protojerej stavrofor Željko Pajić (foto: Danijel Pavlina)
Karlovac (IKA)
Misno slavlje povodom devete srijede Velike pobožnosti svetom Josipu, 17. ožujka, predvodio je protojerej stavrofor Željko Pajić, grkokatolički župnik župe Uzvišenja sv. Križa u Karlovcu.
Misno slavlje povodom devete srijede Velike pobožnosti svetom Josipu, 17. ožujka, predvodio je protojerej stavrofor Željko Pajić, grkokatolički župnik župe Uzvišenja sv. Križa u Karlovcu.
Misi, koju je protojerej stavrofor Pajić slavio u zajedništvu s rektorom Nacionalnoga svetišta sv. Josipa mons. Antunom Senteom ml., prethodila je tradicionalna pobožnost svetom Josipu.
Stavrofor Pajić u propovijedi je između ostaloga okupljenim vjernicima poručio: „Sveti Josip je čovjek vjere, a upravo je i to poruka danas nama ovdje okupljenima – budi čovjek vjere. Nemoj biti samo vjernik tradicije, folklora, već budi istinski čovjek vjere. Budi vjernik koji se pouzdaje u Gospodina.“ Propovjednik se osvrnuo i na izgradnju Nacionalnoga svetišta svetoga Josipa, duhovnog središta Karlovca koje nosi ime hrvatskog nebeskog zaštitnika: „Večeras se nalazimo na mjestu gdje je nekoć bila močvara. Upravo nam ovom mjestu je prečasni Marijan Radanović odlučio sagraditi Nacionalno svetište svetoga Josipa. Neki su ljudi zanovijetali i govorili kako će se išta uspjeti sagraditi na ovom močvarnom mjestu, no, preč. Radanović se nije dao smesti. Neumorno je tražio dozvolu za gradnju u vrijeme prijašnjega sistema u kojemu smo živjeli. U vrijeme Hrvatskoga proljeća na močvarnom mjestu niče hrvatsko Nacionalno svetište svetoga Josipa, zar upravo to nije prvo veliko čudo po zagovoru svetoga Josipa?“
Na kraju Velike pobožnosti svetom Josipu, vjernici okupljeni u crkvi i ispred malih ekrana Laudato televizije iščekivali su ovotjedno svjedočanstvo vjere, koje je bilo drugačije od prethodnih. Rektor Sente pročitao je nekoliko pisama koja su mu pristigla u ruke iz raznih dijelova naše domovine. Ta su pisma ujedno i svojevrsna svjedočanstva vjere koja su vjernici slali uz zlato za izradu zavjetnog kaleža. Zavjetni kalež, jedinstven je projekt, i duhovno i kulturno, jer je tijekom godine dana okupljao vjernike iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Europe. Uz svaki dar zlata vjernici su slali i pisma u kojima su otvorili svoje srce i duhovne misli, a mons. Sente pažljivo je na svako pismo odgovarao i čuvao ga. Neka pisma su ugledala svjetlo dana i objavljena u Glasniku svetoga Josipa, kao mali podsjetnik na sve što je prethodilo izradi zavjetnog kaleža. Kalež će biti blagoslovljen u četvrtak 18. ožujka, a kardinal Josip Bozanić iz njega će po prvi puta slaviti misu na blagdan svetoga Josipa, 19. ožujka.