Zagreb, (IKA) – “Ova sljemenska crkva nas pridružuje mnoštvu u raznim političkim i kulturalnim okolnostima; ljudima koji su u njoj nalazili snagu i jačali vjeru. Kao hodočasnici se pridružujemo ljudima s fresaka na njezinim zidovima, velikanima naše povijesti koji slušaju Krista, običnim ljudima iz svih krajeva hrvatske Domovine, koji Bogorodici s Djetetom predaju trud i ponajprije pouzdanje koje su ugradili u ovaj rukotvoreni biser”, istaknuo je u zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško na misnome slavlju u nedjelju 20. srpnja na Sljemenu u prigodi proslave dijamantne 75. obljetnica posvete kapele Majke Božje Sljemenske-Kraljice Hrvata.
U sjeni krošanja jela i bukvi, ispred kamene sljemenske ljepotice, misno slavlje je mons. Šaško predvodio u koncelebraciji sa superiorom rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj dr. Marijanom Steinerom, pročelnikom Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral pri HBK i glavnim urednikom liturgijsko-pastoralnoga lista “Živo vrelo” dr. Antom Crnčevićem, sljemenskim župnikom Josipom Rožmarićem, župnicima Ivanom Špoljarom iz Gornje Stubice i Josipom Banom iz Stubičkih Toplica te više svećenika hodočasnika. Superior Steiner uputio je najmlađem zagrebačkom biskupu riječi dobrodošlice uime isusovačke zajednice čiji su zaslužni članovi već desetljećima sljemenski župnici i domaćini brojnim planinarima.
Biskup Šaško je u propovijedi kazao da je upravo sljemenskoj kapelici bl. Alojzije Stepinac dodao naslov “kraljica Hrvata”, te je podsjetio kako je bl. Stepinac, čije se 10. obljetnice beatifikacije spominjemo ove godine, i sam rado dolazio u nju moliti i osluškivati Božju riječ kako bi je mogao “izgovoriti onima koji odbaciše zaglavni kamen i koji su dopuštali da se građevina ljudskosti, sebedarja uruši u nasilju, bezboštvu, bezakonju, nepravdi i mržnji. Molio je da zaglavni kamen, Krist, ostane uglavljen u duhovnome domu hrvatskih vjernika”.
Rekavši da likovi na freskama i grbovi hrvatskih gradova u kapeli podsjećaju kako su hrvatski ljudi duha svoje pouzdanje povjeravali Kristu, Bogorodici i svetima, biskup Šaško pozvao je nazočne hodočasnike na molitvu jer “imamo za što moliti i danas, kada se Hrvatska nalazi pred izazovima da se skrije pred Božjim pogledom, da zanemari put kojim prolazi Isus” potaknuvši ih i na brigu za baštinu prošlosti koja odražava vrijednost sadašnjeg zajedništva, jer “tamo gdje su oronuli zidovi crkava, najčešće je nestao čovjek”.
Gradnju sljemenske kapele inicirali su 1928. godine članovi Marijine kongregacije građana sa sjedištem u Palmotićevoj ulici, a do 1932. godine uz pomoć brojnih drugih Zagrepčana izgradili na spomen proslave 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. Zagrebački nadbiskup Antun Bauer posvetio je kapelu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1933. godine te se od tada na proslavi tog Marijina blagdana i obljetnice posvete kapele okupljaju brojni planinari i hodočasnici iz Zagreba te podsljemenskih i zagorskih župa. Kako je na kraju misnoga slavlje rekao župnik Rožmarić, radovi na obnovi fresaka u kapelici počinju 1. kolovoza, a naredne godine planiraju se građevinski radovi na obnovi krovišta i tornja te nova rasvjeta, ozvučenje, orgulje i klupe.