Zagreb, 12. 3. 2002. (IKA) – Među diplomskim radovima studenata KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, koji su primili diplome 11. ožujka, nalazi se i rad “Ekumenski i međureligijski događaji 1994. i 1995. godine prema izvješćima IKE” autorice dipl. teol. Josipe Valentić. Rad je zapravo svojevrsno istraživanje prisutnosti ekumenske i međureligijske tematike u nas na temelju izvještaja IKE, pod mentorstvom dr. Jure Zečevića, pročelnika katedre za ekumensku teologiju KBF-a Sveučilišta u Zagrebu te donosi niz zanimljivih rezultata i omogućuje indikativne zaključke. Sadrži ponajprije tablični prikaz ekumenskih i međureligijskih događaja zabilježenih u IKI tijekom dviju ratnih godina, potom statističku obradu tih događaja, da bi na osnovu prikazanih zbivanja omogućio statistički i znanstveno utemeljene zaključke. Prema ovom istraživanju IKA je u 1994. i 1995. godini zabilježila ukupno 929 međukonfesionalnih i međureligijskih događaja. Od toga su 524 događaja (56,4%) bila međukonfesionalna, 259 (27,88%) međureligijski a 146 (15,72%) i međukonfesionalni i međureligijski. Autorica je međukonfesionalne i međureligijske događaje u spomenutom razdoblju klasificirala prema značaju, prema kontinentima, državama i gradovima, prema njihovoj bilateralnoj ili multilateralnoj naravi, ali je također pokušala razlikovati događaje koji vode napretku međukonfesionalnog zbližavanja i međureligijskog dijaloga od onih koji ga usporavaju i koče, sagledavajući ih u njihovom integralnom kontekstu i vrednujući njihove učinke. Tako npr. proizlazi da je “pozitivnih” međukonfesionalnih događaja bilo 536 (80%), “negativnih” 108 (16,12%), a onih koji se mogu bivalentno ocijeniti, i kao pozitivni i kao negativni, bilo je 26 (3,88%), dok je “pozitivnih” međureligijskih događaja bilo 301 (74,32%), “negativnih” 91 (22,47%), a onih koji se mogu bivalentno vrednovati, i kao pozitivni i kao negativni, bilo je 13 (3,21%). Iz niza zanimljivih podataka može se izdvojiti da je međukonfesionalnih i međureligijskih događaja koje je IKA zabilježila u Europi najviše vezano uz Hrvatsku – 242, slijedi potom Bosna i Hercegovina sa 127 događaja, SR Jugoslavija (93), Vatikan (87), Italija (57), Austrija (49), Rusija (36), Njemačka (31), Poljska (17), Mađarska (16), Švicarska (16), Velika Britanija (16), Češka (15) itd. Među gradovima najviše zabilježenih međukonfesionalnih i međureligijskih događaja vezano je uz Zagreb (168), zatim slijede Vatikan (87), Beograd (73), Sarajevo (43), Beč (42), Moskva (33), Banja Luka (30), Rim (24), Jeruzalem (17), Prag (14) itd. Ovo istraživanje, premda se nije mogla izbjeći i određena mjera subjektivnih procjena, ipak statistički potvrđuje iznimno snažnu prisutnost ekumenske i međureligijske tematike u nas tijekom ključnih ratnih godina, nasuprot pojedinim površno iznošenim ocjenama o pasivnosti i nespremnosti na ekumensko-dijalošku suradnju Katoličke Crkve i drugih Crkava i religija u Hrvatskoj. (j03253j.zečević/sa)