Rijeka, (IKA) – Članovi župnih vijeća župa Riječke nadbiskupije u listopadu i studenome sudjelovali su na jednodnevnim dekanatskim susretima edukacije. U svakom od sedam dekanata održan je po jedan susret, a projekt je završen 22. studenoga kada su svoj susret održali vijećnici Opatijskoga i Trsatskoga dekanata. Djelovanje župnog pastoralnog vijeća, njegova narav i karakteristike te konkretni pothvati bile su teme izlaganja dr. Nikole Vranješa na svim ovojesenskim dekanatskim susretima župnih pastoralnih vijećnika.
Nakon uvodnog predavanja o ulozi vijeća u životu župe, vijećnici su, podijeljeni u radne skupine, obrađivali posebna pitanja pojedinih župnih odbora. Skupinu odbora za caritas predvodili su djelatnici nadbiskupijskog Caritasa Ivica Plivelić, Anđa Šimić i Tomislav Sikavica, o odboru za liturgiju govorio je ceremonijar Piotr Modrzejewski, o obitelji suradnik Ureda za obitelj Darko Sambol, program rada s mladima predstavio je povjerenik Matija Matičić, a za katehezu vjeroučiteljica i mentorica Dajna Jogan Linić. U organizaciji nadbiskupijskog vikara za pastoral Dalibora Božića, na sedam dekanatskih susreta sudjelovalo je gotovo 500 vijećnika.
Dekanatski susreti pastoralnih vijećnika uvršteni su u ovogodišnji nadbiskupijski pastoralni program jer su, nakon petogodišnjeg ciklusa, ovoga proljeća u svim župama provedeni novi izbori za članove župnih vijeća. Dr. Vranješ podsjetio je vijećnike na važnost njihove uloge u pastoralu župe. Premda pastoralno vijeće ima savjetodavni karakter, njegova je zadaća da u suradnji sa župnikom nastoji postići da Crkva bude što vidljivija u autentičnom i djelotvornom izvršavanju svoje zadaće što ju je dobila od Gospodina, svog božanskog utemeljitelja.
“Inicijativom dekanatskih susreta novih župnih vijećnika želi se doprinijeti upoznavanju poslanja što će ga vijećnici vršiti u svom mandatu sukladno s bitnim postavkama koje opisuju svrhu i smisao župnih pastoralnih vijeća. Te postavke su: suradnja u stvaranju župnog pastoralnog plana, rješavanje konkretnih pastoralnih problema, poduzimanje raznih pastoralnih inicijativa, koordinacija različitih pastoralnih aktivnosti, stalno praćenje pojedinih sektora pastorala, propitkivanje i studij problema našeg vremena, dijalog sa svijetom itd.”, objasnio je dr. Vranješ.
“ŽPV vodi se teološkim kriterijima koji bitno nadilaze bilo kakve svjetovne kriterije. Stoga vijeće i nije ‘župni parlament’, niti oblik “demokratizacije” i sl. Vijeće ne vodi župu niti samo od sebe donosi odluke. To su funkcije pastirskog vodstva pridržane župniku čija uloga ne smije biti dovedena u pitanje. Bogatstvo djelovanja ŽPV sastoji se u kvaliteti savjetodavnog procesa koji biva okrunjen župnikovom odlukom koju će svaki savjestan i odgovoran župnik donijeti tek pošto uključi svoj ŽPV u isti proces”.
Predavač je na kraju istaknuo važnost stvaranja i provođenja konkretnih projekata. “ŽPV treba djelovati projektualno nudeći i potičući realiziranje konkretnih pastoralnih projekata u različitim područjima pastorala za izgradnju zajedništva. Jedna od bitnih stvari za istaknuti u tom smislu je djelovanje ŽPV u smislu poticanja manjih skupina čiji predstavnici trebaju biti zastupljeni u njemu kako bi i one bile uključene u dinamiku jedinstvenog organskog župnog pastorala. Na taj načini one i ŽPV kao svojevrsno krovno savjetodavno tijelo poštuju istu logiku i djeluju zajedno na dobro cijele župe”, zaključio je dr. Vranješ.