Matijaca je provela kvantitativno istraživanje komentara građana na pet hrvatskih novinskih portala u vrijeme predizborne kampanje za izbor gradonačelnika Splita 2013. Analizirani korpus sastoji se od 16 104 komentara objavljenih u sklopu novinskih članaka na portalima: Index.hr, 24 sata, tportal, Slobodna Dalmacija i Dalmacija News, a napisalo ih je 3 937 građana u 625 konverzacija. Kao teoretska podloga istraživanju poslužio je Habermasov koncept javne sfere, primijenjen i proširen na Web 2.0. i s njim povezanu pojavu mrežnog novinarstva. Javna je sfera platforma za razvijanje javne rasprave koja, prema Habermasu, mora uključiti velik broj sudionika, donijeti što veći broj argumentiranih i različitih stavova, a sudionici se u konverzaciji moraju međusobno poštivati. Cilj je takve rasprave postizanje konsenzusa i donošenje odluka koje su obvezujuće za sve. Vodeći se Kantovom idejom da istina svoju snagu testira pred svakim razumnim bićem, Matijaca je u radu naročito naglasila važnost uporabe valjanih argumenata. Uzet je u obzir i Cliftov model elektroničke demokracije koji identificira političare, medije, Vladu i privatni sektor kao relevantne faktore za razumijevanje bihevioralnih obrazaca e-građana.

Sudjelovanje građana u stvaranju medijskih sadržaja putem pisanja komentara na novinske članke primjer je participativnog novinarstva koje se pojavljuje kao oblik mrežnog novinarstva u suvremenom internetskom okružju. U radu je primijenjen pozitivistički pristup i postavljene su hipoteze o povezanosti participativnog novinarstva i izbornih rezultata kao pokazatelja javnog mnijenja, zatim o sličnosti populacija građana na različitim portalima i dominaciji negativnih stavova prema kandidatima. U fazi prikupljanja podataka korištena je metoda studije više slučajeva te sadržajna analiza kojom se utvrđivala argumentiranost komentara i njihova semantička orijentacija (SO) izražena brojčanom vrijednošću, a predstavljala je jakost i predznak sentimenata izraženih u komentarima koji se definiraju kao ideje i prosudbe obojane emocijama. Time je provedena egzaktna analiza korištenjem metoda računalne lingvistike. Semantička orijentacija komentara izražena je i kroz kategorije aspekata kandidata: potporu, odgovornost, moralnost, sposobnost, pristojnost, izgled, kriminalnost i domoljublje. Na temelju strukture konverzacija uz novinske članke koje se mogu prikazati poput radijalnog stabla karakteriziranog brojem komentara i dubinom slojeva, računala se razina interaktivnosti i polemičnosti konverzacija. Sadržajnom analizom utvrđena je uporaba argumenata u komentarima, gdje su se argumentiranim smatrali oni komentari u kojima su izneseni provjerljivi i točni podaci te općeprihvaćena načela.

Prikupljeni podaci pohranjeni su u bazu podataka iz koje su izračunati parametri potrebni za analizu sentimenata, odlika kandidata i odlika konverzacija. Primjenom statistističkih testova uspoređene su raspodjele rezultata i izračunate korelacije između dobivenih parametara, što je poslužilo kao temelj za zaključivanje o održivosti hipoteza. Potvrđena je povezanost participativnog novinarstva i izbornih rezultata, niska razina javne rasprave, ponajprije zbog niske argumentiranosti i velikog broja komentara u kojima se koriste uvrede i „ad hominem“ argumenti, te je odbačena hipoteza o sličnosti populacija građana na različitim novinskim portalima. Također je potvrđeno da dominiraju negativni stavovi građana o kandidatima, zbog čega se može zaključiti da novinski portali građanima uglavnom služe kao platforma za izricanje političkih frustracija.

Rezultati ovog istraživanja slični su onima dobivenim u drugim zemljama te pokazuju da elektronička demokracija još uvijek nije postigla svoj prvotni cilj uređenja društva na način koji bi uključio što veći broj građana i koji bi iznjedrio zajedničke i obvezujuće odluke u službi izgradnje pravednijeg i humanijeg društva, utemeljene na onome što je istinito i dobro za čovjeka. Rječnik od gotovo 5000 riječi i izraza koji izražavaju semantičke orijentacije komentara, a koji je nastao tijekom ovog istraživanja, može poslužiti za poboljšanje računalnih algoritama namijenjenih određivanju semantičke orijentacije komentara na hrvatskom jeziku, čime bi se analiza sentimenata ili istraživanje dubinskog javnog mnijenja izraženog u komentarima građana moglo provoditi automatski. Nadalje, Matijaca na kraju svog rada sugerira daljnja istraživanja o utjecaju komentara građana na profesionalne novinare i na same političare te o čimbenicima koji mogu utjecati na podizanje razine javne rasprave na novinskim portalima.

Danira Matijaca rođena je 1971. godine u Splitu, gdje je pohađala Matematičko-informatički obrazovni centar (MIOC), a 1990. godine upisala se na Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti, smjer fizika i politehnika. Diplomirala je na temu „Upotreba interneta u nastavi fizike“ 1996. godine. Na izvanredni dvogodišnji studij knjižničarstva Filozofskog fakulteta u Osijeku upisala se 2002. godine, a diplomirala je na temu „Istraživanje potreba korisnika Gradske knjižnice Marko Marulić u Splitu“. Doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija upisala je 2011. godine u Zadru.

Radila je kao novinarka HTV-a u Splitu, profesorica fizike u II. jezičnoj gimnaziji (također u Splitu) te kao nastavnica fizike, tehničke kulture i informatike u nekoliko osnovnih škola. S Tiskovnim uredom Splitsko-makarske nadbiskupije surađuje od njegova osnutka, a od 1991. godine dopisnica je za Informativnu katoličku agenciju (IKA) i Glas Koncila. Početkom devedesetih, uz suradnju s mr. don Mirkom Mihaljem, radila je kao novinarka i suvoditeljica radijske emisije „Vjera i život“ na Radio Splitu. Od 2003. godine zaposlena je kao novinarka u Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije, gdje radi kao voditeljica i urednica televizijske vjerske emisije. Udata je i majka četvero djece.