Prvih šest milosrdnica Tirolske provincije, čija karizma je “vršiti djela milosrđa pod zaštitom sv. Vinka Paulskoga”, stiglo je u Zagreb 5. rujna 1845. na molbu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa kardinala Jurja Haulika. Otvorenje jubilejske 175. obljetnice pod geslom “Milosrdna ljubav osvaja svijet” započet će u četvrtak 5. rujna misom u 18.30 u crkvi Sv. Vinka Paulskoga u sklopu Kuće matice u Zagrebu, a predvodit će ju p. Franc Rataj, provincijal slovenskih lazarista.

Gostujući u emisiji “Aktualno” s. Miroslava Bradica najavila je da će uz p. Franca Rataja na misi sudjelovati svi ogranci Vinkovske obitelji u Hrvatskoj te da će se kroz cijelu jubilejsku godinu održavati i drugi vrijedni događaji.

“Već je na društvenim mrežama objavljen materijal naše olimpijade s temom ‘Sveti Vinko Paulski apostol milosrdne ljubavi (Vinkovska karizma u Hrvatskoj)’, pa ćemo tiskati ovih dana i knjižicu koja će biti dostupna. Drago nam je što će mladež u mnogim školama zapravo imati prilike upoznati sv. Vinka i rad sestara milosrdnica. Imamo još jedan radostan trenutak koji nam dolazi, a to je iduće godine 24. travnja na sam rođendan sv. Vinka. Dolaze nam njegove moći upravo u našu Kuću maticu”, rekla je s. Miroslava uz najavu dolaska generala Vinkovske obitelji cijeloga svijeta p. Tomaža Mavriča koji će tada predslaviti misu.

Osvrnula se i na ciljeve redovništva, odnosno redovnica. Navela je kako smatra da je cilj svake redovnice biti radosno svjedočenje na svim područjima života što posebno vrijedi za sestre milosrdnice koje su svojom karizmom otvorene i koje su, zapravo, za čovjeka.

Naša posveta ciljano ide za čovjeka; od njegove najranije dobi, od dječjih vrtića, pa do staračkih domova.”

Napomenula je da težak život, okolnosti i rana smrt prvih šest sestara koje su došle u Zagreb pokazuje cilj za koji sestre milosrdnice žive i rade. “One su 28. kolovoza krenule dvojim kolima. Put je trajao 9 dana. Možemo si predstaviti osjećaje tih redovnica koje su napuštale svoj prekrasni Stans Tirol, prekrasne Alpe i kretale prema novoj, nepoznatoj domovini gdje ih je čekao veliki posao. One su bile vrlo spremne, odlučne posve se posvetiti novom narodu i učiniti sve što je potrebno i što mogu da bi taj narod dobio prosvjetu, da bi dobio duhovnu pomoć, da bi krenuo naprijed. Njihova marljivost pokazana je time što su mlade umirale. Prva sestra, s. Augustina Miller, prva predstojnica umrla je samo dvije godine nakon dolaska. Sve su umrle dosta mlade što znači da su nesebično radile, da nisu tražile odmora i ugodnosti za sebe. Sve su učinile da bi što prije otvorile škole, bolnice i tom siromašnom, potrebnom narodu pružile ono najpotrebnije”, isprčala je s. Miroslava.

Rekla je da su danas ponosne na povijest Družbe i podsjetila da su sestre milosrdnice vodile mnoge odgojne i zdravstvene ustanove kroz povijest, uključujući KBC “Sestre milosrdnice”.

Poznata je i jedna prekrasna činjenica da su sestre od 1940. do 1945. tamo zbrinjavale i liječile, odnosno skrivale, Židove i ljude židovske nacionalnosti. Bolesne i one koji nisu bili pod vidom određenih bolesti.”

“Tako je zaslugom kardinala Alojzija Stepinca i naših sestara, osobito s. Bogoljube Jazvo kao ravnateljice bolnice, spašeno preko 260 Židova,” navela je s. Miroslava podsjećajući na nedavno postavljanje spomen-ploče liječnicima i djelatnicima KBC-a “Sestre milosrdnice” koji su liječili i spašavali Židove za vrijeme II. svjetskog rata.

Objasnila je također da Vinkovsku obitelj, osim milosrdnica, čine svi oni koji na neki način ostvaruju ili provode u svom djelovanju Vinkovsku karizmu. Na pitanje zašto je ona milosrdnica, s. Miroslava je navela da ju je Bog u svojoj velikoj ljubavi i milosrđu pozvao. “Ne smatram se dostojnom ni vrijednom toga velikoga poziva, ali on je pogledao na jednu ‘bijednu seosku djevojku’ i pozvao me da budem njegova zaručnica te da mogu djelovati u jednoj prekrasnoj družbi kao što je Družba sestara milosrdnica”, rekla je s. Miroslava na kraju emisije “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš.