Mentor je bio dr. Stipe Kutleša (Institut za filozofiju, Zagreb), a u Povjerenstvu za obranu doktorskoga rada bili su prof. dr. Hrvoje Štefančić (Hrvatsko katoličko sveučilište), dr. Boris Kožnjak (Institut za filozofiju), doc. dr. Sandro Skansi (Hrvatski studiji). Obrani su nazočili mentor, prodekani, profesori i skupina studenata Fakulteta filozofije i religijskih znanosti na kojem s. Ivana Pavla predaje te više sestara dominikanki.

U uvodnom izlaganju doktorandica je prikazala svoja doktorska istraživanja, metodologiju rada i temeljne zaključke disertacije. Temeljno pitanje doktorskoga rada bilo je: može li suvremena kozmologija na pitanje kozmosa odgovoriti nekim tzv. čisto empirijskim putem ili se treba shvatiti šire? Odgovor na to pitanje Novina je dala na tri razine, u tri dijela rada.

U prvom dijelu doktorskog rada, uvidom u povijesni razvitak kozmologije, s naglaskom na iskustvene temelje kozmologije, istražila je narav odnosa filozofije i kozmologije i dublje promjene, tzv. migracije pojmova i transformacije pitanja. U drugom dijelu, analizom temelja suvremene kozmologije, tj. standardnoga kozmološkog modela (kozmološki princip, teorija relativnosti, potvrda širenja univerzuma, nukleosinteza velikoga praska i kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje) Novina otkriva da su empirijske spoznaje o svemiru važne i brojne, ali da nisu posve cjelovite. To pak upućuje na tehnička i fundamentalna ograničenja suvremene kozmologije koja otvaraju niz znanstvenih i filozofijskih pitanja. U trećem dijelu, analizom temeljnih obilježja suvremene kozmologije, shvaćene kao empirijske discipline, Novina pokazuje kako se suvremena kozmologija suočava s više vrsta ograničenja; ograničenja tehničke naravi, ograničenja koja proizlaze iz naravi predmeta te ograničenja koja postavlja narav modela koji predstavljaju pertinentno spoznajno sredstvo suvremene znanosti.

Uzme li se u obzir raspon istraživanja ovoga doktorskoga rada, koji uključuje uvid u povijesni razvoj kozmološke misli, analizu temelja suvremene kozmologije, promišljanja izazova koji stoje pred teorijskom fizikom i filozofijom glede pitanja kozmosa i kritički osvrt na određenje suvremene kozmologije kao empirijske discipline Novina smatra da se opravdano može zaključiti kako se cjelovit odgovor na pitanja kozmosa ne može dati nekim čisto empirijskim putem. Analiza specifikuma suvremene kozmologije otkriva da suvremena kozmologija nužno sadrži i znanstvene i filozofijske elemente; ona nije čisto znanstvena disciplina. Suvremena kozmologija suočava se s nizom tehničkih i fundamentalnih ograničenja te je na kraju prisiljena na tzv. filozofijske odabire. Suvremena kozmologija je po naravi filozofična. Ta je pak filozofičnost, ali i narav njezina predmeta, poziva na poznavanje vlastitih granica i upoznavanje s filozofijom te na koncu na komplementaran pristup pitanju kozmosa. Stoga se suvremena kozmologija mora razumjeti kao znanstveno-filozofijska disciplina. Samo komplementaran pristup, spoj fizikalne (tj. empirijske) kozmologije i filozofije kozmologije mogu kozmologe i filozofe približiti cjelovitijim odgovorima na pitanja kozmosa. Dakle, suvremena kozmologija bi trebala uključivati fizikalnu (tj. empirijsku) kozmologiju i filozofiju kozmologije. Štoviše, ako ‘suvremenost’ shvatimo kao uvijek novu težnju da se na postavljena pitanja (u ovom slučaju pitanja kozmosa) ponudi precizniji i cjelovitiji odgovor, tada se na temelju ovog istraživanja može zaključiti da se ‘suvremenost’ suvremene kozmologije očituje upravo u težnji i naporima za formiranje obuhvatnije kozmologije, istaknula je Novina u zaključku rada.

Marina Novina rođena je 16. siječnja 1980. u Zagrebu. Diplomirala je 2008. filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima sveučilišta u Zagrebu s temom „Prostor i vrijeme – filozofijski problem“. Prve zavjete u Kongregaciji sestara dominikanki svetih anđela čuvara položila je 2007. godine. Od 2010. djelovala je kao vanjski suradnik, a od listopada 2018. kao asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izvodeći nastavu na kolegijima: Logika, Izabrana pitanja iz suvremene metafizike, Suvremena znanost i postojanje Boga, Uvod u filozofiju Tome Akvinskoga, Filozofijska analiza Augustinovih „Ispovijesti“ i Izabrane teme (kozmološke) iz antičke filozofije. Aktivno je sudjelovala na više domaćih i međunarodnih znanstvenih simpozija te je autor više znanstvenih radova.