Vatikan, 21. 9. 2001. (IKA) – U povodu predstojećega apostolskog putovanja Ivana Pavla II. u Kazahstan od 22. do 25. rujna, misijska agencija Fides objavila je opširni dossier o toj zemlji na razmeđu između Europe i Azije, analizirajući povijesne, društvene i vjerske vidike.
Kazahstan, nekadašnja republika SSSR-a, prostire se na 2.717.300 četvornih kilometara. Unatoč velikim prirodnim bogatstvima ta je azijska zemlja po siromaštvu izjednačena zemljama trećeg svijeta. Većinsko pučanstvo u zemlji čini muslimanska zajednica, koja poštuje sve ostale vjere u zemlji i koja je učinila sve da Svetoga Oca pozove u zemlju. U prilog toj tvrdnji Fides iznosi činjenicu kako vlada velika potražnja za ulaznicama za neki od susreta s Papom i to ne samo među katolicima nego također među pravoslavnima i muslimanima.
U Fidesovu se dossieru potom analizira osjetljiva etničko-socijalna ravnoteža koja je izložena opasnosti nakon stjecanja neovisnosti g. 1991., masovnim iseljavanjem zbog ekonomske krize koja je nastala prijelazom na liberalno tržišno gospodarstvo (43% pučanstva živi ispod granice siromaštva). Od protekle godine počeli su se javljati neki znaci gospodarskog oporavka, no oni još uvijek ne mogu izvršiti značajniji utjecaj na ukupne gospodarske tijekove.
Trenutno je u Kazahstanu na 15 milijuna stanovnika 8 milijuna muslimana sunita, nešto manje od 6 milijuna pravoslavnih, oko 360.000 katolika zapadnog obreda. U zemlji je i manja grkokatolička zajednica. Nakon razdoblja hladnoga ateizma i nijekanja svih religija u dobu sovjetske vladavine, od stjecanje nezavisnosti, unatrag otprilike deset godina, službeno je registrirano 600 crkava i sljedbi među kojima su brojne protestantske fundamentalističke skupine, od kojih vlast strahuje jednako kao od islamskih fundamentalista. Odnosi katolika s Pravoslavnom crkvom i ostalim vjeroispovijestima općenito su vrlo dobri i u nekim su slučajevima označeni oblicima otvorene suradnje.
Fidesov dossier se osobito zaustavlja na povijest Katoličke crkve u Kazahstanu (čiji korijeni izgleda sežu još u II. stoljeće); na franjevačke misije iz XIII. i XIV. stoljeća; na apostola središnje Azije Giovannija da Montecorvina, prvoga pekinškog nadbiskupa; na druge likove biskupa, misionara i mučenika. Među brojnim katolicima žrtvama staljinističkih progona dossier spominje o. Tadeusza Fedorowicza, koji je bio duhovnik mladoga Karola Woytile i koji je spremno podijelio tragičnu sudbinu svojih prognanih župljana ne želeći ih ostaviti bez duhovne utjehe. (i09134sa)