Dostojanstvo svih svetih i preminulih

1. Danas Crkva, kao što kaže liturgija, “jednom svetkovinom časti sve svete” (Zborna molitva): ne samo one koje je proglasila u tijeku stoljeća, nego također bezbrojne muškarce i žene čija je svetost, skrivena na ovome svijetu, dobro znana Bogu i blista u njegovu vječnom Kraljevstvu.
U duhovnom ozračju zajedništva svetih, drago mi je podsjetiti na devetero braće i sestara koji su proglašeni svetima u tijeku ove godine: Alonso de Orozco, Ignazio da Santhia, Umile da Bisignano, Paulina do Coracao Agonizante de Jesus, Benedetta Cambiagio Frassinello, Pio iz Pietrelcine, Pedro de San Jose Betancur, Juan Diego di Guadalupe i Josemaria Escriva de Balaguer. Razmišljajući o tim svijetlim svjedocima evanđelja, zahvalimo Bogu, “izvoru svake svetosti”, što ih je dao Crkvi i svijetu. Svojim primjerom, oni pokazuju da su “svi vjernici” – kako uči Koncil – “pozvani na puninu kršćanskog života i savršenstvo ljubavi” (LG, 40), stremeći “visokom mjerilu” redovitoga kršćanskog života (usp. ap. pismo Novo millennio ineunte, 31).
2. Današnja nas svetkovina poziva upraviti pogled k nebu, cilju našega zemaljskog hodočašća. Tamo nas očekuje radosna zajednica svetih. Ondje ćemo se ponovno susresti s našim dragim pokojnicima, za koje će se uzdići molitva u sutrašnjemu velikom liturgijskom spomen slavlju. Kršćanski vjernici i obitelji odlaze ovih dana na groblja, gdje počivaju posmrtni ostaci njihovih rođaka, u iščekivanju konačnog uskrsnuća. I ja se u duhu vraćam na grobove mojih dragih, na kojima sam imao priliku nedavno se zadržati, u tijeku apostolskog putovanja u Krakov.
Ipak, 2. studenoga traži od nas da ne zaboravimo, već štoviše, u određenom smislu damo povlašteno mjesto u molitvi dušama tolikih preminulih kojih se nitko ne sjeća, da bi ih preporučili zagrljaju božanskog milosrđa. Mislim posebno na sve one koji su, tijekom protekle godine, napustili ovaj svijet. Molim ponajprije za žrtve krvoprolića, koja su proteklih mjeseci kao i ovih dana nastavila mučiti čovječanstvo. Spomen svih vjernih mrtvih je i složni zaziv mira: mira za onoga koji je živio, mira za onog koji živi, mira za onoga koji će živjeti.
3. U slavi raja blista Djevica Marija, koju je Krist okrunio za Kraljicu anđela i svetih. Nju, koja je “znak sigurne nade i utjehe” (LG, 68), gleda Crkva hodočasnica, sa željom da se pridruži pobjedničkoj Crkvi u nebeskoj domovini. Presvetoj Mariji povjeravamo sve pokojne, da im se udijeli vječno blaženstvo.

Nakon Angelusa
Posljednjih su dana zabilježena snažna podrhtavanja tla na Siciliji i ostalim krajevima južne Italije, koja su nanijela teške patnje i nevolje tim dragim stanovnicima. Osobito, jučer, snažni je potres pogodio Molise, prouzročivši štete u Pugli i Abruzzu. Želim izraziti svoju duboku duhovnu blizini osobama pogođenim tim tragedijama, misleći osobito na djecu zatrpanu u ruševinama školske zgrade u San Giulianu di Pugli. Dok uzdižem Gospodinu svoju usrdnu molitvu za žrtve i njihove obitelji, upućujem riječ ljubavi i ohrabrenja preživjelima i svima onima koji su zauzeti u pružanju pomoći, sa željom da budu poduprti solidarnošću čitavog naroda.