Istina je prava novost.

DR. ĆUBELIĆ O ODNOSIMA CRKVE I VLASTI, ZAKONU O VJERSKIM ZAJEDNICAMA TE O BISKUPSKOJ PORUCI

Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije i tajnik Pravne komisije HBK mons. Ivan Ćubelić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju od nedjelje 2. prosinca govorio je o prijedlogu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u RH, poruci hrvatskih biskupa o aktualnoj socijalnoj situaciji, odnosu Crkve i državne vlasti te kvaliteti crkvenih medija.

Split, 3. 12. 2001. (IKA) – Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije i tajnik Pravne komisije HBK mons. Ivan Ćubelić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju od nedjelje 2. prosinca govorio je o prijedlogu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u RH, poruci hrvatskih biskupa o aktualnoj socijalnoj situaciji, odnosu Crkve i državne vlasti te kvaliteti crkvenih medija.
Dr. Ćubelić osvrnuo se na sadržaj teksta Prijedloga Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, napomenuvši da u njemu ima dosta mjesta za poboljšanje. To se odnosi, prema njegovom mišljenju, na definiranje vjerske zajednice i traženih atributa za njezinu registraciju, način ostvarivanja prava zajednica s neznatnim brojem vjernika (poput vjeronauka u školi, zastupljenosti u javnim medijima ili pastoralnog rada u vojsci, bolnicama, zatvorima…), ključ za raspodjelu predviđenih materijalnih sredstava potpore radu vjerskih zajednica i slično. Ovakav zakon, prema riječima dr. Ćubelića, nema skoro ni jedna zemlja. Radi se o doista liberalnom pristupu za registriranje, kao i za pomaganje zajednica s predznakom vjerske. Kada je riječ o registraciji novih vjerskih zajednica, nacrt Zakona predviđa da će ministar pravosuđa osnovati savjetodavno tijelo od devet članova koje predlože same vjerske zajednice “radi davanja mišljenja o činjenicama zbog kojih se može odbiti upis u evidenciju ili vjerska zajednica brisati iz evidencije”. Komisija, kako kaže, mora biti sastavljena od stručnjaka, a ne delegatskim sustavom od samih vjerskih zajednica. Pojašnjavajući članak Zakona o uvođenju vjeronauka u dječje vrtiće i moguće podjele među djecom, dr. Ćubelić ocijenio je kako je u podlozi svih rasprava nedovoljno shvaćanje i prihvaćanje važnosti vjere u ljudskom životu, pa i u odgoju djece i mladih. “Tenzije podižu uglavnom ljudi koji, s jedne strane dovode u pitanje mjesto Katoličke crkve u hrvatskom društvu, a s druge strane se predstavljaju najvećim demokratima zagovarajući veću slobodu malih vjerskih zajednica. Apsurdno!”, drži mons. Ćubelić.
Na upit hoće li novi Zakon utjecati na već potpisane ugovore između Svete Stolice i RH, dr. Ćubelić odgovorio je da su ti ugovori regulirali pravni položaj Katoličke crkve, a ujedno su otvorili mogućnost drugim Crkvama i vjerskim zajednicama da na sličnim osnovama urede svoj status i odnose. “Mi ne želimo nikakve privilegije u ovoj državi. Ali, isto tako, Katolička crkva je vjernička zajednica kojoj pripada 85 posto stanovništva ove zemlje, pa ne bismo htjeli u svim rješenjima ovisiti o trenutačnom raspoloženju vlasti ili o stajalištima, odnosno mogućnostima drugih vjerskih zajednica koje svoje članove broje u desecima ili tek stotinama”, rekao je dr. Ćubelić. Odnos Crkve i vlasti države Hrvatske temelji se na četiri ugovora sa Svetom Stolicom. Ocjenjujući kvalitetu tih odnosa, istaknuo je kako su mnoga pitanja od zajedničkog doticaja kvalitetno riješena i ugovori se korektno provode u praksi s obje strane. Poneke iskrice, koje se pojave kao različitost stajališta o pojedinim pitanjima društvenog života, ne bi trebalo shvaćati dramatično. Možda tenzije više podižu mediji negoli sudionici rasprava, mišljenja je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. Poruka hrvatskih biskupa o socijalnoj situaciji je, kako kaže, istodobno izraz zabrinutosti i želje da se zajedničkim snagama izvuče zemlja iz socijalne krize. “Prva reakcija Vlade sličila je reakciji čovjeka koji u zrcalu vidi da je prljav pa razbija zrcalo, umjesto da se umije. A Crkva ne bježi od odgovornosti niti svoja materijalna sredstva troši uludo. Sve što se gradi i što pojedina biskupija vodi – služi isključivo općemu dobru. Kroz odgojne, duhovne, kulturne, socijalne i molitveno-duhovne prostore i institucije. Ni na čemu ne zarađujemo, a sve nas mnogo košta”, drži dr. Ćubelić. U razgovoru se osvrnuo i na izvješće State Departmenta o vjerskim slobodama u Hrvatskoj, izrazivši razočaranje sadržajnom površnošću. “Slobodan sam reći da bi ga bolje sastavio svaki novinar koji se imalo bavi crkvenim pitanjima”, rekao je generalni vikar.
Ocjenjujući kvalitetu crkvenih medija, istaknuo je kako se Katolička crkva u Hrvatskoj predstavlja svakodnevno pregršću vijesti na Internet stranici Informativne katoličke agencije. U kratko vrijeme, prema njegovom mišljenju, podignuta je kulturna i informativna razina te agencije na zavidnu razinu. Glas Koncila je sve čitaniji, a HKR osvojio je publiku dobrim emisijama, vjerodostojnim informativnim programom te glazbenim sadržajem. U redakciji Religijskog programa HTV-a, kako kaže, osjeća se mali zamor i nedostatak sredstava za kreiranje izazovnijih emisija. Ocijenio je da bi toj redakciji trebalo pomoći s nekoliko mladih ljudi, oduševljenih novinara koji su završili studij teologije. Vjerske emisije Hrvatskoga radija veoma su slušane i u javnosti dobro prihvaćene. Stoga su biskupi potakli osnivanje posebne religijske redakcije s još jednim novinarom. Laičke novine, prema njegovom mišljenju, vjerske bi teme mogli obrađivati i bolje. “Crkva se doista želi otvarati u konstruktivnoj suradnji i međusobnom poštivanju. No izgleda da su urednici novina opterećeni nakladom, prodajom i zaradom, pa time i lovom na senzacije, dok Crkva može ponuditi samo tihi i dugotrajni rad za malog čovjeka. Na žalost senzacije vam ponudimo ponekad i mi sami. Tek tada se očituje urednička politika pojedinih novina vidjevši koliko se prostora daje odgojnom i kulturnom radu Crkve, a koliko krivom koraku neke crkvene osobe”, istaknuo je dr. Ćubelić. (i112038kj)