DR. JURE RADIŠ SUSREO SE S GENERALNIM VIKAROM FRANJEVAĐKOGA REDA

Zagreb, 1. 9. 1995. (IKA) – Predsjednik državne Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i ministar za obnovu i razvoj dr. Jure Radiđ, susreo se 1. rujna s generalnim vikarom Reda manje brađe franjevaca fra Gillesom Bordeauxom, generalnim definitorom fra Emanuelom Hočkom, te provincijalima , te bosanske i hercegova~ke franjeva~kih provincija u republikama Hrvatskoj i BiH – fra Mirkom Mataučiđem, fra Pavlom Ćmirom, fra Petrom Anšeloviđem i fra Tomislavom Pervanom.
Fra Gilles Bordeaux u razgovoru je istaknuo kako generalni poglavari franjeva~kih redova borave u Hrvatskoj kako bi iskazali svoju solidarnost, te kroz dijalog s domađim franjevcima saznali na koji na~in mogu pomođi svojoj subrađi i stanovničtvu u Hrvatskoj i BiH. Franjevci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, žive izvornu franjeva~ku karizmu na specifi~an na~in, rekao je generalni vikar Reda, izrazivči svoje zadovoljstvo nazo~nočđu i djelovanjem franjeva~kih obitelji, posebno svjedo~anstvom života u doba ratnih sukoba. Posebno zadovoljstvo fra Gilles Bordeaux izrazio je zbog toploga i prijateljskog prijema koji su franjeva~ki poglavari i poglavarice osjetili za svojega boravka u Hrvatskoj.
Pozdravljajuđi ugledne goste, dr. Jure Radiđ je posvjedo~io zna~aj franjeva~kih zajednica tijekom povijesti hrvatskoga naroda, rekavči kako franjevce ~eka velik posao u obnovi naroda nakon zavrčetka ratnih stradanja. Ministar obnove i razvitka takošer je predložio, ne želeđi zadirati u kompetencije mjesnih biskupa, da se na oslobošenom podru~ju izmešu Rijeke, Gra~aca i Karlovca, utemelji joč koji franjeva~ki samostan kao žaričte duhovnoga života i obnove.
Razgovaralo se i o moguđnostima povratka prognanika i izbjeglica, te o obnovi razručenih franjeva~kih samostana i crkava. Dotaknuto je i pitanje spora izmešu franjevaca i mjesnoga biskupa u Hercegovini, pri ~emu su obje strane istaknule kako taj spor treba čto prije okon~ati, počtujuđi volju Sv. Stolice, nadležnoga biskupa i u skladu s kanonskim pravom, no uz veliku strpljivost kako ni jedna strana ne bi doživjela čtetu, nego da rječenje bude na svestranu korist.