Dr. Raguž: Pluralizam kao imperativ i načelo vremena: teološki pogled

Zagreb, (IKA) – Na Teološko-pastoralnom tjednu, koji se održava u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, u utorak 21. siječnja dr. Ivica Raguž s Teologije u Đakovu održao je prvo predavanje o pluralizmu kao imperativu i načelu vremena, u kojemu je izložio osnovno značenje pojma pluralizam, novi položaj Crkve kao i njezino poslanje u pluralizmu.
Govoreći o pluralizamu, dr. Raguž je kazao kako je on rezultat novovjekovnoga društva i čovjeka, te tako predstavlja novu situaciju za čovjeka i Crkvu. Gotovo sa sigurnošću pretpostavio je da će pluralizam biti ireverzibilno i trajno stanje čovječanstva u budućnosti, a kao razloge tomu naveo je sve snažnije jedinstvo povijesti svijeta te shvaćanje svijeta kao globalnoga i pluralističkog sela.
Uspoređujući srednjovjekovno kršćanstvo i položaj Crkve u pluralističkom društvu, dr. Raguž podsjetio je kako je u srednjovjekovlju kršćanstvo bilo sasvim razumljiva stvarnost, srednjovjekovni se čovjek nije morao odlučivati za kršćanstvo ili za pripadnost Crkvi, a Crkva je imala bitnu ulogu u društvu te je uspijevala bitno obuhvatiti i sintetizirati sva misaona događanja ondašnjega vremena. U pluralističkom društvu, pak, po njegovim riječima, Crkva je postala samo jednim dijelom pluralističke stvarnosti te ona više društvo ne oblikuje bitno, nego se nalazi na istome tržištu poput ostalih svjetonazora. Pluralizam stavlja Crkvu i kršćane u novu situaciju, koju je nazvao “situacijom dijaspore”, koja mijenja sliku Crkve i položaj kršćana u svijetu. Crkva, po njegovim riječima, postaje sve svjesnija da je stvarnost postala nepregledna i neuhvatljiva, da su konačna rješenja i jasni odgovori postali gotovo nemogući, kršćani danas uviđaju da “kao takvi nemaju i uopće ne mogu imati jednostavno nekakav gotov program za državu, kulturu i gospodarstvo“.
Osvrnuvši se na poslanje Crkve u pluralizmu, dr. Raguž ukazao je na tri moguća pristupa pluralizmu – integralizam, relativizam i “preobražavajuće prihvaćanje“, upozorivši kako su, s kršćanskoga stajališta, prva dva pristupa neprihvatljiva. Preobražavajuće prihvaćanje pluralizma, po njegovu mišljenju, označava prije svega trijezan pogled na pluralizam. Prema pluralizmu se, po njegovoj ocjeni, ne treba odnositi niti integralistički pesimistično, ni relativistički oduševljeno. To znači da pluralizam, s jedne strane, nije u suprotnosti s kršćanskim poimanjem Boga i čovjeka, rekao je dr. Raguž, dodajući da kršćanska vjera pretpostavlja da je jedino Bog na savršen način jedan i pluralan, te ni jedna stvarnost, pa ni sama Crkva, ne može si uzeti za pravo da bude jedina predstavnica Boga u svijetu. S druge strane, po njegovim riječima, pluralizam je poput svih ostalih stvorenih stvarnosti, obilježen mnogim elementima grešnosti i dvoznačnosti. Odgovorno sučeljavanje s pluralizmom, rekao je predavač, predstavlja za Crkvu dvostruku šansu. Prva šansa tiče se odnosa Crkve spram društva, jer sekularno i pluralističko društvo, posebice nakon 11. rujna 2001. godine, sve više uviđa potrebu snažnijega sudjelovanja religija i Crkava u raspravama oko onoga što je bitno i obvezujuće u određenom društvu i čovječanstvu. Druga šansa se, smatra dr. Raguž, odnosi na otkrivanje izvorne zadaće i naravi Crkve, među kojima su navještaj Božje riječi, Crkva kao zajednica uvjerenih i odlučnih vjernika te “Crkva maloga stada“.
Nakon predavanja uslijedilo je misno slavlje koje je predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.