Zagreb, 19. 11. 1999. (IKA) – “Većina naših građana su vjernici i očekuju što će Crkva reći, kakve će upute dati, kako će se ona ponašati u odnosu na sljedeće izbore. Načela su poznata i zna se da se Crkva ravna po načelima slobode, savjesti i odgovornosti te preporuča svojim vjernicima da glasuju za onu stranku i one osobe koje drže da će po svojoj savjesti najbolje obaviti svoju odgovornu državničku službu u izbornom mandatu”, izjavio je profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Adalbert Rebić na početku razgovora za zagrebački dnevnik “Večernji list” od 18. studenoga. Razgovor je objavljen pod naslovom “Crkva jest govorila, ali je trebala i činiti”.
Odgovarajući na novinarski upit treba li vjernike uputiti da podrže dosadašnju političku opciju ili da prihvate neku drugu, dr. Rebić posebno ističe kako je “važno voditi računa o tome što se u nas u posljednjih devet godina učinilo, o tome što je Hrvatska prošla kroz vrlo teško razdoblje, okupacije, velike prognaničke i izbjegličke krize…” Komentirajući novinarevu tvrdnju kako se na jednoj tribini mogla čuti i kritika kako je i Crkva dijelom kriva za situaciju u kojoj se nalazimo, dr. Rebić ističe kako je “Crkva progovorila o gospodarskoj krizi, ali je pitanje je li ona što za razrješenje te kriza i učinila”. “Točno je da je Crkva govorila o gospodarskoj krizi. Međutim, lakše je o tomu govoriti nego činiti. Mislim da Crkva mora i nešto činiti, poduzimati a ne samo govoriti. Ona mora biti predvodnica u tome pogledu i pokazati ljudima kako podnijeti teret krize… Nije tajna, na primjer, da i u samoj Crkvi ima socijalnih problema. Recimo plaćanja ljudi koji rade u crkvenim strukturama”, kaže dr. Rebić. Slojevitost crkvene hijerarhije po pitanju političkih stavova dr. Rebić tumači činjenicom da hijerarhiju čine ljudi kao slobodna bića i slobodni građani te stoga “mogu imati različita politička uvjerenja”. Međutim, “kada nastupaju u ime crkvene zajednice, moraju i oni odgovorno, u skladu sa svojom savješću pisati i govoriti o političkoj situaciji, naime voditi računa o tome da političari njihovim izjavama mogu i manipulirati”. “Crkva ne može zastupati stavove krajnjih lijevih i krajnjih desnih stranaka, jer postoje ipak neka opća opredjeljenja Katoličke crkve glede gospodarstva, privatnog vlasništva, slobode, savjesti i poštivanja ljudskih prava”, rekao je dr. Rebić. Jedna od novinarevih tvrdnji glasila je: “Prije nekoliko dana zabilježeno je da ste molili za zdravlje predsjednika Tuđmana, no neki svećenici to ne čine”. “To je slobodni izbor svakog čovjeka. Držim ne samo da je potrebno za Predsjednika moliti, nego i da je dužnost da ga se sjetimo kad je on u tako teškoj bolesti. To su kršćani činili odvajkada; vjernici to čine kad im je biskup u bolesti, kad je Papa u bolesti… Kad je predsjednik države bolestan, sasvim je razumljivo da se molitve obavljaju i to je način solidarnosti i utjehe s tim čovjekom”, rekao je dr. Rebić u razgovoru za “Večernji list”.