Zagreb, 22. 6. 1999. (IKA) – O prinosima preminuloga hrvatskog teologa, mislioca, publiciste, ekumeniste kapucina dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića te suradnji s njim, za Hrvatski katolički radio u prigodnoj emisiji u povodu njegove smrti govorili su 21. srpnja dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tomislav Ivančić, prof. dr. Zdenko Tenšek, te ravnatelj “Kršćanske sadašnjosti” (KS) prof. dr. Adalbert Rebić.
Na djelovanje dr. Šagi-Bunića u Hrvatskoj kapucinskoj provinciji sv. Leopolda Bogdana Mandića i njegovu prinosu u provođenju koncilskih smjernica osvrnuo se dr. Tenšek: “Šagi-Bunić je, uz sav svoj intelektualni i znanstveni rad, bio i vrlo vrijedan član naše provincije zauzet za obnovu provincije i pastoralni i ostalih naputaka za djelovanje kapucina. Bio je u jednom mandatu i provincijal zajedničke provincije kad smo mi, hrvatski kapucini, bili jedna provincija sa slovenskim kapucinima. Bilo mu je tek 32 godine kada je postao provincijalom. Već je i to svjedočanstvo da je imao i ulijevao povjerenje braće ne smo mlađe, nego i starije. U tijeku svoga mandata provincijala nastojao je obnoviti i redovnički život i to tako da se redovnik djelatno uključi u izgradnju Crkve i svijeta. Naročito je zaslužan ne samo za našu provinciju, nego i za opće-pastoralno djelovanje naše provincije nakon II. vatikanskog koncila. Već prije koncila puno se zalagao za liturgijsku obnovu provincije, posebice ovdje u Zagrebu. Značajna je njegova liturgija uskrsne noći, koju je bio pripremio nakon što je papa Pio XII. liturgiju uskrsne noći uveo u Crkvu. Šagi-Bunić se zalagao da to postane svojina svega Božjeg naroda. Mislim da je on bio pokretač i svega koncilskog duha liturgijskoga i pastoralnog. Gotovo nema brata u provinciji koji nije od njega puno toga naučio. Ako mi, hrvatski kapucini nešto značimo na području liturgije, pastoralnog djelovanja, onda je to velikim djelom prinos Tomislava Šagi-Bunića. Na Drugome vatikanskom koncilu kao privatni teolog pokojnog kardinala Šepera bio je u prilici da iz bližega prati koncilsku obnovu. Ta obnova je započela od liturgije i prema liturgiji je kretao cjelokupni koncilski Šagi-Bunićev rad, koji je bio, uz već poznate znanstvene radove na području koncilske teologije, usmjeren jednoj praktičnoj primjeni smjernica Koncila u liturgiji”.
O Šagi-Bunićevu djelovanju u sklopu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, poglavito u tijeku kada je ta ustanova isključena iz zagrebačkog Sveučilišta, govorio je prof. dr. Ivančić. “Nema sumnje da je smrt dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića velik gubitak za znanost općenito, a posebno za naš Katolički bogoslovni fakultete. Šagi-Bunić je bio čovjek, koji je poznat kao znanstvenik, ne samo kao teolog, nego i na ostalim područjima crkvenog djelovanja. Kao znanstvenika na KBF-u velika je njegova zasluga da je ta ustanova ostala na zavidnoj znanstvenoj razini kroz dugo razdoblje nepravednog isključenja iz zagrebačkog Sveučilišta. On je nastojao da KBF bude središte povezivanja različitih biskupija i krajeva. I dok je bio dekan, on je nastojao da fakultet postane vrhunska crkvena teološka ustanova, ali je također kasnije u okruženju, odnosno u člancima i društvu, radio na stvaranju statuta i ostalih pravnih akata, da bi fakultet, unatoč isključenju, ostao velik i dostojanstven s jednakim pravima kao i ostale katolička znanstvene ustanove u svijetu. Svojim je znanstvenim radovima na fakultetu pokazao koliko je značajno mjesto imala ta kulturno-znanstvena ustanova u povijesti hrvatskog naroda i kakvi su joj zadaci i poslanje. Za njega kaže dr. Golub, profesor na KBF-u, da je on ostavio veliki trag svog vremena, te da je značajno i to što je u radu u komisijama u Rimu sjedio zajedno s najvećim europskim, pa i svjetskim, teolozima. Zato je i razumljivo da ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti učinila svojim dopisnim članom 1979. godine, a ministarstvo znanosti ga je uvrstilo u svojoj popis znanstvenika. Tako da je on ostao kao član našeg fakulteta priznati znanstvenik, profesor i čovjek u svijetu nezaobilazan na području kristologije, strokršćanske literature i teologije uopće”, istaknuo je dekan KBF-a prof. dr. Ivančić.
Izražavajući svoje žaljenje zbog smrti dr. Šagi-Bunića, ravnatelj KS prof. dr. Rebić podsjetio je na svoju dugogodišnju suradnju s njim na KBF, u pripremi teološko-pastoralnih tjedana te u “Kršćanskoj sadašnjosti”. “One je bio i moj profesor, kolega profesor, dekan i suradnik u KS-u. Susretali smo se na raznim i mnogostrukim razinama i na svim tim razinama ja sam s pokojnim Šagi-Bunićem surađivao izvrsno i prepoznao sam ga kao čovjeka koji mlade ljude voli, razumije i potiče na rad, uči raditi. Moram ga spomenuti kao suutemeljitelja KS i u KS s njime sam se susretao i zajedno radio i kao suradnik i kao urednik niza biblijskih izdanja i poslije kao suradnik u Teološkom društvu. Njemu je iznimno na srcu bilo hrvatskom narodu usaditi teologiju, presaditi svjetsku teologiju malome hrvatskom narodu. To je pokušao ostvariti na sve moguće načine, a jedan od mogućih načina bilo je utemeljenje KS i njegovo zalaganja da KS opstane i tiska teološka djela te da misao tih teoloških djela usadi na naše prostore”, rekao je dr. Rebić.