Dr. Šaško o povezanosti teologije i pastorala
Ovogodišnji Teološko
U razgovoru za novi broj Glasa Koncila ugledni znanstvenik otkriva razloge zbog kojih je za ovogodišnji Teološko pastoralni tjedan u Zagrebu izabrana tema "Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti", istaknuvši kako je cilj toga skupa razmotriti, a zatim ispravljati one pastoralne pristupe koji ne uvažavaju novija znanstvena postignuća i otkrića
Ovogodišnji Teološko-pastoralni tjedan koji se održava u Zagrebu od 24. do 26. siječnja ima za temu “Pastoral pred pitanjima suvremene znanosti”. U povodu toga katolički tjednik Glas Koncila razgovarao je s uglednim znanstvenikom dr. Ivanom Šaškom, profesorom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno i predsjednik povjerenstva za Teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu.
Na početku razgovora dr. Šaško je, objašnjavajući zbog čega je za ovogodišnji Tjedan izabrana ta tema, istaknuo kako se u samom nazivu skupa krije označnica “teološko pastoralni” te se, dakle, povezuje teologija i pastoral. Upravo to je, kako ističe dr. Šaško, “mjesto na kojemu treba snažnije insistirati, jer se u našemu crkvenom djelovanju s jedne strane teologija i teologiziranje gotovo i ne smatraju pastoralnim djelovanjem, premda ne znam eminentniji oblik pastorala od teologije, a s druge strane, područje širega znanstvenog pristupa i dosega nije obuhvaćeno u pastoralnim programima s praktičnim posljedicama”.
Prvotni je cilj Tjedna, rekao je u nastavku dr. Šaško, “razmotriti, a zatim ispravljati one pastoralne pristupe koji ne uvažavaju novija znanstvena postignuća i otkrića”. On je pritom izrazio nadu “da će, bar posredno, na vidjelo izaći slika o tome kakav je govor našega navještaja i kateheze o temama koje znanost neprestano preformulira: koliko u homiletskome, liturgijskome i karitativnome radu ugrađujemo nove spoznaje; jesmo li usvojili najprije biblijska polazišta i poznajemo li što Crkva naučava i to usporediti s izrijecima znanosti”, rekao je dr. Šaško.
Na novinarsku primjedbu kako mnogi danas teologiji osporavaju znanstvenost, dr. Šaško je odgovorio: Ne smijemo zaboraviti da živimo u ozračju poimanja znanstvenosti koje je odviše suženo na znanosti koje rabe metode matematičkih izračuna, pokusa te se zbog toga rađa i tomu prikladan pogled na svijet, a iz čega se može roditi brzoplet zaključak o suprotstavljenosti teologije i drugih znanosti. Ta je suprotstavljenost, kako je to slučaj u Hrvatskoj, nerijetko vidljiva ideološka potka na brižno njegovanim komunističkim pilastrima pola stoljeća. Teološka je znanost, kao dugo vremena dominantna (u sasvim drukčijim okolnostima), tijekom povijesti imala svoje krize i prošla kroz katarzu, kako bi pronašla svoje mjesto u suvremenim polazištima suvremenog rada, istaknuo je dr. Šaško.
Odgovarajući zatim na novinarsko pitanje što bi TPT mogao iznjedriti kao smjernice u razmišljanjima o čovjeku suvremenosti i pastoralnim posljedicama, dr. Šaško je istaknuo kako se “predmet kojim se želimo baviti u konačnici ne tiče samo dijaloga između različitih oblika znanja u tumačenju zbilje, nego – još dublje – načina na koji različita znanja mogu pridonijeti samorazumijevanju čovjeka i njegovim životnim izvorima, što se izbliza odnosi i na pastoral”.
Stoga bi se tema “tjedna”, prema riječima dr. Šaška, mogla prereći u pitanje: Koliko poznajemo novija znanstvena gibanja i koliko ih je moguće ugraditi u pastoralno planiranje, navještaj i u otvorenost za ostvarivanje radosne vijesti? Crkva je, dodao je, baš zbog posjedovanja Dara, pozvana s vedrinom promatrati svijet; ne tražiti sukobe, nego zajedništvo; dijalogizirat sa svima, a osobito s tražiteljima istine, rekao je dr. Ivan Šaško u razgovoru za Glas Koncila. (ika-sa)