Zagreb, (IKA) – “Opće dobro kao cilj i zahtjev trenutka” naslov je kolumne dr. Stjepana Balobana objavljene u najnovijem svibanjskom broju kršćanske obiteljske revije “Kana”, a u kojoj se osvrće na pitanje općega odnosno zajedničkoga dobra, koje je trajni izvor nadahnuća i snage pojedinaca, skupina i cijeloga naroda. No, pojam opće dobro u Hrvatskoj, ubraja se u one pojmove koji se često upotrebljavaju, ali se i različito shvaćaju i tumače, upozorava dr. Baloban, dodajući kako mu prijeti opasnost od “zloupotrebe” u korist pojedinca, neke skupine ili stranke. Tumačeći nadalje sam pojam općega dobra i vrijednosti koje ono pretpostavlja, dr. Baloban upozorava na to kako živimo u vremenu velikih i brzih društvenih i životnih promjena koje imaju kao posljedicu tipične bolesti našega vremena: rezignaciju, fatalizam, strah od toga da ću pogriješiti, pragmatizam, brzinu i brzopletost u donošenju odluka i unutarnji nemir. U takvoj situaciji u prvi plan izbijaju idoli koji sve više zarobljuju čovjeka; novac koji teži kupiti ne samo stvari nego i ljude; uspjeh koji se traži po svaku cijenu na stranicama novina i preko televizijskih i radioprijamnika. Sve je to velik razlog za zabrinutost, ističe dr. Baloban, jer se čovjek sve više zatvara u sebe, u svoj privatni a nerijetko i egoistični život, a druge ljude gleda isključivo kroz vlastiti interes, postupno gubeći smisao za druge i ono što je svima zajedničko, osobito “zajedničko dobro”. Je li se u Hrvatskoj izgubio smisao za opće dobro, pita se dr. Baloban, budući da trenutačna društveno-gospodarska situacija u Hrvatskoj pokazuje da je u velikoj opasnosti opće dobro. Zbog čega nakon demokratskih promjena godine 1990. i nakon teških žrtava, ali i pobjede u Domovinskom ratu, u Hrvatskoj u cjelokupnom životu nije došlo do željenih promjena nabolje, zbog čega u Hrvatskoj bez većih suprotstavljanja javnosti glavne poteze u političkom i društvenom životu “iz drugoga plana” vuku uglavnom strani gospodarski i medijski “moćnici”, samo su neka od pitanja koje postavlja dr. Baloban u svojoj kolumni.

Pritom dodaje kako je prijeko potrebno u Hrvatskoj otvoriti ozbiljnu raspravu o tome što je opće dobro za gospodarski i svekoliki društveni razvoj hrvatskoga naroda i hrvatske države. O općem se dobru mora postići svehrvatski, nadstranački i nadsvjetonazorski konsenzus. Hrvatski građani imaju pravo, poput drugih građana europskih zemalja, doznati zbog čega hrvatska vlast i politička elita ne donose novi zakon o ograničenju rada nedjeljom, zbog čega se vrši trajni pritisak da se Hrvatsku skrene s puta prema Europskoj uniji i zbog čega se posljednjih godina, “gotovo organizirano”, u medijima ruši povjerenje u temeljne institucije društvenog i vjerskog života kako bi se moglo lakše manipulirati hrvatskim građanima, zaključuje dr. Baloban.