Zadar, (IKA) – “Nastojim i želim živjeti u skladu sa svojim uvjerenjima. U tome me ništa ne može pokolebati. Dobri su mi svi koji imaju moralne stavove. Ne moraju ih čak ni imati. Ali neka ne škode drugima”, rekao je dr. Vladimir Skračić, znanstvenik, sveučilišni nastavnik i romanist, prorektor Sveučilišta u Zadru, prvi gost drugog ciklusa susreta “Večer u knjižari” održanog 19. listopada u knjižari Verbum u Zadru. Skračićev stric je svećenik, a on je bio ministrant uz don Lovru Kramara, iznimno poštenu osobu koja ga je naučila vrijednostima, kao i njegova obitelj. Skračić poput “misionara” u domovini i svijetu promiče materijalnu i nematerijalnu hrvatsku baštinu. “Što globalizacija više raste, potreba za identifikacijom u nečemu je veća. Trebamo vratiti što je zaboravljeno, ne napustiti što imamo, u novom načinu upotrebe to afirmirati i učiniti globalnim”, rekao je Skračić. U to se uklapa njegovo utemeljenje udruge “Latinsko idro” u čijoj regati od 78 brodova sudjeluju i Francuzi i Talijani, poučavajući se tradicionalnoj vožnji na jedra i vesla. Revalorizacijom starog hrvatskog drvenog broda Skračić je izgradio duhovni prostor zajedništva i kulture. “Imamo pravo i dužnost cijeniti druge i sebe. Ne treba pljuvati po drugima niti o sebi govoriti kao o najboljima. To je loš diskurs. Treba raditi na afirmaciji svoga, ne poništavajući tuđe”, kaže Skračić, smatrajući da zakoni Europe trebaju biti prilagođeni pojedinoj situaciji. Promaknućem sloboda mnogi su izgubili kriterije, nove tehnologije donijele su velika olakšanja i svima izuzetno pomogle, no drugo je pitanje način i mjera njihove uporabe, upozorio je dr. Skračić.
Dr. Skračić je izvanredni profesor na Odsjeku za francuski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Moderatorica susreta Ines Grbić pitala je gosta i o dominaciji anglizama u jezicima svijeta. Problem je nepoznavanje razlike između jezika kao sustava, studija i jezika kao uporabne vrijednosti. “Čovjek se izražava kako mu dopuštaju svjetonazor, načitanost, poznavanje građe. Miješamo kolokvijalni, uporabni, svakodnevni jezik, od jezika kao sustava za proučavanje znanosti. Uvijek su postojale koine – jezici omnibusi, za svih. Nekad je to bio grčki, latinski, mletački, francuski. U 19. st. cijela Europa je govorila francuski. U engleskoj zastavi natpis nije na engleskom nego francuskom. Sad je došao engleski. Tko jamči da ćemo ga dominantno govoriti u sljedećih 50 godina? Jezik je sustav koji mora olakšati prenošenje informacija i poruka”, rekao je Skračić. Govorio je i o specifičnostima Sveučilišta u Zadru. Smatram da je naša uporišna točka prostor. Imamo 526 otoka, cijeli Mediteran nema toliko otoka, koliko ih je duž obale Zadra do Murtera. Ležimo na slojevima kultura: Liburna, Rimljana, Bizanta, Venecije. Imamo glagoljicu. Povijest hrvatskog ribarstva je zadarska povijest. U 16. st. zadarski plemić je izmislio lov sa svjetlom i udeseterostručio ribolov. Naše sveučilište mora to artikulirati programski i znanstveno-istraživački, kaže Skračić, istaknuvši: “Postoji prezir prema malim sveučilištima. Hrvatsko sveučilište i hrvatska akademska zajednica ne mogu se razvijati tako da se razvija samo Zagreb. Što god budemo jači u Dubrovniku, Zadru, Puli, to će biti jači u Zagrebu. Jer naš ugled je zajednički. Mi zajednički predstavljamo našu znanost i našu zemlju”. Promicatelj je i oživljavanja otoka. Hrvatska ima 1246 otoka, najviše na Mediteranu. “Jedina institucija koja je radila posao na otocima je Katolička Crkva. Služile su se mise i krstila djeca. Na svim turističkim plakatima Hrvatske u svijetu su otoci. Preko njih zovemo ljude. Dakle, otoci sudjeluju u tom dohotku. E pa vratite im to, uzimajući u obzir ljude koji znaju što s tim treba učiniti”, rekao je Skračić.