Druga tribina Centra za promicanje socijalnog nauka crkve HBK

Zagreb, (IKA) – Odgovornost intelektualaca za društveni konsenzus u Hrvatskoj i doprinos medija promicanju društvenog konsenzusa, bile su teme druge ovogodišnje korizmene socijalne tribine Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, o kojima su 9. ožujka u Tribini grada Zagreba govorili profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Tomislav Zdenko Tenšek i sociolog i fenomenolog religije dr. Željko Mardešić. Govoreći o odgovornosti intelektualaca za društveni konsenzus, dr. Tenšek podsjetio je da se kršćanstvo prvih stoljeća, prodirući u grčko-rimsko društvo preko svojih intelektualaca i moralnim životom kršćana uspjelo nametnuti kao faktor stvaranja društvenog konsenzusa. Pojasnio je da im je to bilo moguće na temelju tri postulata: distanciranjem od totalitarnoga državnog i političkog uređenja rimske države, teološkom jasnoćom vjere i etičko-moralnim kredibilitetom svog života u postojećem društvu. Napomenuo je pri tome da se Drugi vatikanski koncil pozivao na dijalošku metodu Crkve iz njenih početaka. Spominjući misli vrsnih intelektualaca pokoncilske Crkve u Hrvatskoj Vjekoslava Bajsića, Tomislava Janka Šagi Bunića i Josipa Turčinovića, dr. Tenšek kazao je da je svoj trojici bilo stalo graditi zajedništvo iz zajednice ljudi koji bi se udruživali s ciljem da iz bogatstva ispunjenosti svoga odnosa s Bogom taj odnos svjedoče svim ljudima, pomažući im u njihovu otkrivanju vlastite istine pred Bogom. U njihovim razmišljanjima i pothvatima dr. Tenšek prepoznao je kršćanske teologe koji su okupljali intelektualce različitih profila i s njima gradili društveni konsenzus u osnovici utemeljen na evanđelju. Bilo im je stalo graditi zajednicu ljudi koji bi bili velika Božja obitelj, u kojoj bi svaki pojedinac bio prihvaćen u cjelovitosti istine svoga bitka, kazao je dr. Tenšek. Podsjetio je pri tome na Bajsićeve riječi da se zrelost kršćanina bitno sastoji u tome da prestaje biti zaokupljen sobom i da počinje njegova briga za druge, za cjelokupnu stvarnost koja se svih tiče, kako onih u Crkvi tako i onih koji nisu u njoj.
Govoreći o doprinosu medija promicanju društvenog konsenzusa, dr. Mardešić pojasnio je da se društveni konsenzus ne može ostvariti izvan moderniteta i punog uspostavljanja građanskog društva. Istaknuo je pritom da se mediji s jedne strane određuju kao konsenzus, i da jedna struja smatra da oni jačaju i snaže društvenu koheziju, dok su prema drugoj teoriji mediji vrsta nove religije koja otuđuje i ideologizira mase, uspavljujući ih. Prokomentirao je pritom da kršćanin ideologiju nadilazi s tri dodatna čina: dijalogom, oprostom i pomirenjem te ljubavlju prema neprijatelju. Ocjenjujući situaciju u nas, kazao je da su i ljevica i desnica jednaki u stajalištima, da neće deideologizaciju medija i modernitet. Prokomentirao je da ima iznimaka za pohvalu, ali da su oni prvi glasniji i imaju više čitatelja.