Program je počeo uvodnim pozdravom predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. Ivice Pažina i molitvom koju je predvodio vjeroučitelj Josip Štefanac.

Ravnatelj OŠ Augustina Harambašića u Zagrebu, vjeroučitelj po struci Tomislav Filić govorio je o temi „Ravnatelj online“.

U prvom dijelu predavanja ukratko je podsjetio na mnogovrsnost poslova koji su u odgojno-obrazovnoj ustanovi dodijeljeni ravnatelju (organizacijski, pedagoški, pravni, ekonomski, zastupnički i drugi) te na (neriješeni/nedefinirani) status ravnatelja.

U drugom dijelu upoznao je sudionike s različitim razinama na kojima ravnatelj treba komunicirati. To su u ustanovi učitelji, djelatnici, učenici, kolegijalna tijela (Učiteljsko vijeće, razredna vijeća, kolegiji, timovi, Vijeće roditelja…), Školski odbor, te izvan ustanove – roditelji, predstavnici Ministarstva, Osnivača, Agencije za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje te drugih institucije kao što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, centri za socijalnu skrb, obrazovne ustanove, lokalna uprava, sportska društva, župe, udruge.

Prema riječima ravnatelja Filića, od pojave pandemije i potresa koji su se dogodili, u poslu ravnatelja izraziti naglasak u ovom vremenu stavljen je na brigu o sigurnosti. U vremenu življenja ovakvih ugroza briga, ali i strah za sigurnost obuhvaća sve aspekte života. Uz to, veliki naglasak je i na čestim organizacijskim promjenama održavanja nastave i cjelokupnog rada. Teškoće rada ravnatelja u takvim zahtjevnim uvjetima moguće je oslikati kroz nekoliko situacija koje su se dogodile, a vezane su uz zahtjeve roditelja upućivane preko predstavnika u Vijeću roditelja (sigurnost zgrade škole, kvaliteta izvođenja radova na obnovi nakon potresa, provođenje epidemioloških mjera, način organizacije i kvaliteta nastave na daljinu, organizacija nastave u školi…), ali i pojedinačnih dopisa roditelja upućivanih školi ili nadležnim institucijama, najčešće Gradskom uredu za obrazovanje (nezadovoljstvo sa školskom prehranom, štetnost nošenja zaštitnih maski za lice, prijedlozi za održavanje nastave na daljinu za pojedine razredne odjele, ili za pojedine učenike…).

U trećem dijelu predavanja uputio je na važnost svjedočenja blizine – biti tu za druge, iskazivati blizinu potporom, podrškom, razumijevanjem, ohrabrenjem, savjetovanjem. Prema mišljenju ravnatelja Filića, ovo vrijeme može biti pogodno za ponovno „otkrivanje“ ljepote i mudrosti koju kršćanska tradicija izražava u onome što zovemo tjelesna i duhovna djela milosrđa, i dobrote koju možemo jedni drugima iskazivati vršeći ta djela.

Ravnatelj Filić predložio je Nacionalnom katehetskom uredu HBK da u suradnji s drugim nadležnim institucijama, posebice Agencijom za odgoj i obrazovanje, pokrene stručna usavršavanja za ravnatelje, i to ne samo za one kojima je struka teologija i katehetika, na kojima bi se upoznavali i osposobljavali za vođenje ustanova na principima bogate kršćanske tradicije vođenja ljudi i upravljanja dobrima, primjerice benediktinske.

Književnik i pjesnik, voditelj Odsjeka zajedničkih poslova u Agenciji za odgoj i obrazovanje Miroslav Mićanović izlagao je o temi „Kreativnost i jezik online“.

Mićanović je prokomentirao da se zatječemo u vremenu između biologije i kulture kad nam se čini da nestaje postojeći svijet i da o našim životima, sudbinama odlučuje netko drugi, a da to ipak nisu liječnici, znanost i banke i da nam je tek snaći se u svijetu koji je fragmentiran i nepouzdan. Istaknuo je da ovaj razgovor upućuje na to da ne bismo trebali biti u situaciji koja je ‘ili’ – ‘ili’, nego da bismo trebali biti daleko učinkovitiji i prisutniji ako se odlučimo za spasonosno ‘i’, ono ‘i’ koje uključuje i daje nam mogućnost rada, djelovanja u trenucima kad se osjećamo u oksimoronskoj prošloj budućnosti.

„Usprkos svemu, pandemiji, neizvjesnosti, pitanjima i sumnjama, nepouzdanim odgovorima i odlukama, dakle u novim okolnostima puno se toga zapravo ponavlja i na nama je da se odlučimo za očuvanje onoga jezika koji poznajemo, kojim se služimo i koji nama služi, ali i da iskoristimo sve ono što nadolazi, što nam se događa, što tražimo, da se prepustimo pustolovini jezika koji imenuje neimenovano, koji u igri oznake i označenoga dopušta i daje mogućnost za našu kreativnost, ako tamo možemo nazvati, hrabrost čitanja i pisanja“, istaknuo je Mićanović.

Katehetsku proljetnu školu organiziraju Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje.