Zagreb, (IKA) – Drugi dan Katehetske zimske škole, u četvrtak 9. siječnja, koja se u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK uz suradnju Agencije za odgoj i obrazovanje MZOS održava u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu započeo je predavanjem “Didaktika postupnosti u priopćavanju vjerskoga sadržaja” mr. Ivana Marijanovića. Na početku izlaganja ustvrdio je da je postupnost i stupnjevitost shvaćanja kršćanskoga odgoja i obrazovanja, ustrojenoga po razdobljima, jedan od odgovora na postupnost objave Boga koji se, kako je rekao, koristi svojom pedagogijom u ophođenju prema čovjeku. “Takva postupnost, osim što je ustrojena po razdobljima, uzima u obzir i različite okolnosti, dob, hijerarhiju istina. Mnoge su, dakle, antropološke i druge okolnosti koje čine potrebnim naviještati, katehizirati, priopćavati sadržaje unutar vjeronauka postupno, a pritom ne gubiti iz vida integralnost poruke”, istaknuo je mr. Marijanović, primijetivši kako takva didaktika nije pitanje samo raznovrsnosti metoda koje ćemo upotrebljavati da bismo učenicima olakšali ili približili sustav istina i tema koje priopćavamo. Predavač je ustvrdio kako didaktika postupnosti teži usredotočenosti na najvažnije, što je često u pripremama za nastavnu jedinicu artikulirano ciljevima, ishodima učenja ili odgojno-obrazovnim postignućima. Podsjetio je na važnost didaktičkoga trokuta sastavljenoga od učenika, učitelja i sadržaja, primijetivši kako mu se može pridodati i komunikacijski proces. Govoreći o otvorenosti vjeronaučnoga kurikuluma, primijetio je kako je teme koje imaju svoju obvezatnost u nastavi moguće tako međusobno umrežiti da ih se didaktički “odradi” i drukčije s manjim brojem sati od zadanih planom i programom. Zato je predložio mogućnost “didaktičko strukturalne mreže” kao načina umreženja više nastavnih jedinica u jednu temu, a da se pritom ne gubi redoslijed nastavnoga programa. Na kraju je ustvrdio kako je didaktika postupnosti u priopćavanju vjerskoga sadržaja jedan vid mogućnosti komunikacije vjerskih sadržaja s učenikom, odnosno komunikacije Boga i čovjeka u okviru vjeronauka. Vjeronauk je, prema riječima predavača, poprimio specifično školski oblik, te se temelji na pedagoško-školskoj legitimaciji. Poručio je da su vjeroučitelji kroz odgojno-obrazovno djelovanje pozvani biti pratitelji, a ne više voditelji vjeroučenicima. Biti autentičan temeljna je postavka uspješnosti odgojno-obrazovnoga postupka, zaključio je predavač.
U raspravi poslije izlaganja mr. Marijančević istaknuo je nužnost vjeronauka u školi koji, kako je ustvrdio, u školskom odgojno-obrazovnom sustavu ima kulturološki pristup, te bi, njegovim uklanjanjem iz škole, bila dovedena u pitanje odgojna i kulturološka zadaća škole. Dopodnevni program drugoga dana Katehetske zimske škole koji je moderirao viši savjetnik za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Dalibor Adžić završio je radom u pedagoškim radionicama.