Dubrovnik, 15. 4. 1998. (IKA) – Drugi dan znanstvenog skupa u povodu 1.000. obljetnice uspostave dubrovačke nadbiskupije-metropolije započeo je u utorak, 14. travnja ujutro u Dubrovniku, predavanjem dr. Jadranke Neralić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, naslovljenom “Diplomatički izvori za srednjovjekovnu povijest dubrovačke nadbiskupije prema fondovima tajnoga vatikanskog arhiva”. U svome predavanju, dr. Neralić pojasnila je nazočnima da riječ “tajni” označava privatnost poglavara vatikanske države, a ne neku tajnovitost. Naime, 1611. godine papa Pavao V. utemeljio je tajni vatikanski arhiv, nastavila je predavačica, u kome se nalazi mnoštvo dokumenata upravo za srednjovjekovnu povijest među kojima su i dva pisma napisana na pergameni u doba pape Grgura VII., što bi uvelike moglo pomoći pri istraživanju povijesti dubrovačke biskupije od 1074. godine.
“O svijetu Sredozemlja na raskrižju dvaju milenija” govorio je dr. Petar Vrankić, posebno istaknuvši multinacionalnost, multireligioznost i multikulturalnost velikih i malih sila na ovome području poput Bizanta, Islama, Zapadnoga Rimskog Carstva i pojave Normana i slobodnih pomorskih gradova – republika, koji su stvorili jedno novo etičko pravilo vladanja u to vrijeme vidljivo najviše u trgovačkom principu života.
Ravnatelj Povijesnog arhiva u Dubrovniku mr. Ivica Mustać naveo je sve povijesne izvore o nastanku dubrovačke nadbiskupije koji se čuvaju u Arhivu, ističući kako je povezanost Crkve i države išla do te točke da su se najvažniji državni dokumenti čuvali u riznici katedrale Gospe Velike. Danas taj Arhiv dubrovačke nadbiskupije nosi naziv “Acta sanctae mariae maioris”, a sadrži 347 svezaka dokumenata.
Prof. Josip Stošić, govoreći od “Najranijim bogoslužnim prostorima crkvenog središta u Dubrovniku” ukazao je na mogućnost novog tumačenja sakralnog objekta ispod sadašnje dubrovačke prvostolnice, označenog kako katedrala iz bizantskog doba.
“Crkvena arhitektura dubrovačke regije u svjetlu povijesti od IX. do XII. stoljeća” bila je tema o kojoj je govorio dr. Igor Fisković, koji je istaknuo da su bogatstvo varijacija crkvica na ovome području kao izraz težnje za plastičnim oživljavanjem čistih ranokršćanskih prostora u srednjem vijeku stvorili južnodalmatinski tip trotravejnih crkava s kupolom za koje se ne može reći da su preuzimanje nekog modela izvana nego se to radi o regionalnoj izvornost.
Nazočni na ovome skupu mogli su po prvi put vidjeti “Kameni namještaj i arhitektonsku plastiku prve dubrovačke katedrale” koje je predstavio prof. Ivica Žile, ističući kako su mnogi od ovih dijelova još na obradi, odnosno procesu otkrivanja čemu su pripadali ili služili.
Svoju teoriju koja se razlikuje od pretpostavki drugih istraživača o “Prostorima katedralnog sklopa u Dubrovniku” iznio je dr. Željko Peković, koji je vizualno predočio nazočnima urbanu matricu povezanu s prirodnim prostorom na kojem je nastao i razvio se grad Dubrovnik.
O “Dubrovačkoj nadbiskupiji i vjerskim prilikama u Bosni u XII. i XIII. stoljeću”, o razlozima slabljenja i jačanja međusobnih veza gdje je crkvena povezanost ovih dvaju krajeva bila prethodnica svim ostalim poznatim povijesnim događanjima govorio je dr. Pavao Živković.
Poznati hrvatski i dubrovački muzikolog dr. Miho Demović upoznao je nazočne sa sadržajem i značajem “Dubrovačkih neumatskih rukopisa od X. do XII. stoljeća kao nezaobilaznim izvorima za proučavanje europske ranosrednjovjekovne monodijske glazbe”.
Jutarnji dio predavanja završio je izlaganjem mr. Joška Belamarića, koji je govorio o “Obitelji dubrovačkih svetaca zaštitnika” s posebnim naglaskom na okolnosti zbog kojih su Dubrovčani uzeli sv. Vlaha za svoga zaštitnika.
Poslijepodnevni dio toga skupa započeo je predavanjem “Stonska biskupija do 1541. g.” koje je izložio dipl. povjes. Vincije B. Lupis, istaknuvši kako je ona pripadala najprije splitskoj metropoliji, a zatim dubrovačkoj. U burnoj povijesti Stona stonski biskupi bivali su protjerani ili je biskupska stolica ostajala prazna, istaknuo je, nadalje, predavač, dodavši kako je 1828. bulom “Locus beati petri” ukinuta stonska biskupija.
Predavanje “Utemeljenje biskupskog sjedišta u Korčuli; korčulanski biskupi” održao je don B. Baničević koji je ujedno najavio obilježavanje 700-te obljetnice osnutka korčulanske biskupije, za 2 godine, koja je jedno vrijeme postojala kao korčulansko-stonska biskupija.
Dr. fra Pio Pejić govorio je o “Zapadnom redovništvu u povijesti dubrovačke nadbiskupije u Srednjem vijeku” odnosno o benediktincima (s naglaskom na opatiju sv. Marije na otoku Lokrumu), dominikancima (osobito o Ivanu Stojkoviću koji je, između ostalog, isposlovao Dubrovniku privilegij za trgovinu sa islamskim zemljama – o čemu se dokument čuva u dubrovačkom Arhivu) i franjevcima koji su još prije smrti sv. Franje došli u Dubrovnik.
O “srednjovjekovnome dubrovačkom kaptolu: utemeljenje, ustroj i djelatnost” govorio je dr. Ante Gamulin istaknuvši kako se prvi put ime dubrovačkog kaptola spominje prije 800. g., a potpuno oblikovan bio je u 12. stoljeću.
Dr. Stanko Lasić, župnik katedralne župe u Dubrovniku, govorio je o “Crkvenim bratovštinama u nadbiskupiji” s posebnim osvrtom na “Popovski zbor” pojasnivši kako su bratovštine u Južnoj Dalmaciji izrasle iz religioznoga i kršćanskog ozračja, kako čovjek nije stvoren da živi sam, nego u zajednici, pa je tako i najmanje selo i naselje imalo i po nekoliko bratovština. O njima postoji obilje arhivske građe. Predavač je zatim pojasnio da je bratovština klerika “Popovski zbor” nastala u 14 stoljeću a trajala je sve do smrti don Marka Herendije prije nekoliko godina, nakon čega brigu o njoj preuzima biskupski ordinarijat.
Dipl. povjes. Zoran Ladić održao je predavanje “Pobožnost stanovnika Dubrovnika u kasnome Srednjem vijeku prema oporukama” rekavši kako se može govoriti o legatima crkvenim ustanovama i pojedincima, zatim o legatima siromašnim, bolesnim, socijalnim slučajevima i slično, o legatima bratovštinama, legatima za mise i pokop, te o legatima za hodočašća.
Posljednje predavanje, pod naslovom “Moć riječi: utjecaj propovjednika na pučku pobožnost u srednjovjekovnom Dubrovniku” u poslijepodnevnom dijelu drugoga dana skupa održala je dr. Zdenka Janeković, ističući kako je to područje slabije istraženo, no, može se zaključiti kako su propovijedi više bile usmjerene na osjećaje puka i to kao moralni poticaj nego na intelektualno shvaćanje.
U tijeku dana sudionicima skupa pozdrav je uputio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Istoga dana navečer, u 20.30 sati održan je u dubrovačkoj crkvi Male braće uskrsni koncert “Radujte se kršćani”, na kojem su sudjelovali mješoviti zbor “Libertas”, dubrovački simfonijski orkestar, zatim Dubravka Šeparović, mezzosopran, Janja Vuletić, sopran, i Nikola Obradović, truba, pod ravnanjem prof. Viktora Lenerta.