Drugi dio programa nacionalnog mariološkog skupa

Split, (IKA) – U Splitu je u petak 31. svibnja započeo, u organizaciji zagrebačkog i splitskog KBF-a te Hrvatskog mariološkog instituta, dvodnevni nacionalni znanstveni mariološki skup naslovljen: “Lik blažene Djevice Marije u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja”. U drugom dijelu programa, održanom u petak 31. svibnja u poslijepodnevnim satima, svoja su izlaganja imali biskup Vlado Košić, Luka Markešić, Gabrijel Hrvatin Jurišić, Mato Zovkić, Petar Lubina te Marijan Biškup.
“Marija u propovijedima fra Stipana Margitića (1714.)” naziv je predavanja koje je održao fra Luka Markešić iz Sarajeva. Prema riječima predavača, Margitićeve propovijedi o Mariji nalaze se u njegovu djelu ”Fala od sveti”, tiskanom u Mlecima 1708. U svojim propovijedima, prema Markešićevim riječima, Margitić iznosi, kratko i jasno biblijske istine i crkvene dogme: Marijino bezgrešno začeće, Mariju kao Majku Božju, Bogorodicu, Marijino uznesenje na nebo, Njezino djevičanstvo, trajnu svetost, posredništvo…
“Mariološke teme u Stadlerovu izdanju propovijedi fra Jeronima Filipovića” predavanje je Mate Zovkića, profesora s Vrhbosanska teologija u Sarajevu. Fra Jeronim Filipović rodom je iz Rame, a kao teološki pisac i pučki propovjednik napisao je i objavio u tri sveska djelo “Pripovidanja nauka karstjanskoga” (Mleci 1750., 1759. i 1765.). U prvoj knjizi obradio je Vjerovanje apostolsko, krepost ufanja i molitvu; u drugoj krepost ljubavi, Božje i crkvene zapovijedi; u trećem sakramente, blagoslovine, oproste, moralne kreposti, djela milosrđa i eshatologiju.
Petar Lubina, glavni i odgovorni urednik lista ”Marija” iz Splita održao je predavanje na temu “Lik bl. Djevice Marije u propovijedima fra Josipa Banovca”. Prema riječima fra Petra Lubine, sredinom 18. stoljeća, u kojem se još uvijek osjeća utjecaj obnoviteljskog zahvata Tridentskog sabora, u Splitu je živio i djelovao splitski franjevac Josip Banovac, koji se kao iskusan pastoralni radnik trudio da Božjem narodu, svećenicima i vjernicima, približi otajstva vjere i pisanom riječi: “Sačuvano je desetak njegovih djela, među kojima su i četiri knjige propovijedi – Pripovidagniah na svetkovine korizmene i druge predike od zlochiah vechma u sadagnia vrimena obišaini. Skupgliene iz vechie kgnih latinski i sloxene u dišni harvatski jezik, za sluxbu M. M. P. P. Parosianah slovognianah (Mleci, 1747.), zatim Predike od svetkovina doscasctja Issukarstova (Mleci, 1759.), Razgovori duhovni pastira s#!otara u svetkovine doscastia Gospodinova i korizme (Ankona, 1763.) i Predike nediljne (Mleci, 1766.). Napisao ih je na molbu i poticaj župnika, osobito onih koji ne znaju latinskoga jezika, i ne mogu dokučiti propovijedi učenijih”.
“Marija u propovijedima Arkanđela Kalića (1816.) i Augustina Đurđevića (1874.)” naziv je predavanja prof. Marijana Biškupa. Kako je u svom izlaganju prof. Marijan Biškup istaknuo, Arkanđeo Kalić dubrovački dominikanac i izvrstan propovjednik, u svojim “Korizmenim propovijedima i besjedama za različite svečanosti i prigode” govori o Majci Božjoj kao o žalosnoj Gospi, o bratovštini sv. Krunice, o molitvi krunice i u trećoj propovijedi u prigodi kuge u Dubrovniku 1784. godine. U drugom dijelu izlaganja prof. Marijan Biškup govorio je o Augustinu Đurđeviću (1818.-1874.), dubrovačkom dominikancu i profesoru filozofije i teologije. U svom je izlaganju prof. Marijan Biškup predstavio Đurđevićevu knjižicu od 31 propovijedi o Majci Božjoj za mjesec svibanj, naslovljenu “Zrcalo plemenitijeh izvrsnosti blažene Djevice Marije”
“Marija u propovijedima Štefana Zagrepca” naslov je predavanja, biskupa Vlade Košića, predsjednika HMI-a. U svojem je predavanju govorio o djelu Štefana Zagrepca “Pabulum spirituale ovium christianorum” izdanja iz 1718. god. U svom je izlaganju biskup Košić istaknuo kako uz mnogo barokne kićenosti, pretjerivanja i korištenja primjera među kojima se koriste pripovijesti iz predkršćanskog vremena, Zagrepčeve propovijedi o Mariji sadrže i niz teološki zdravih i pastoralno privlačnih eksplikacija Marijina otajstva. “Bogorodica u Rukopisnim propovijedima fra Jerolima Filipovića” naslov je predavanja fra Gabrijela Hrvatina Jurišića, profesora na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. U svojem je izlaganju fra Jurišić govorio o životu i djelu fra Jerolima Filipovića, profesora teologije i prvog provincijala današnje Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, osnovane 1735. godine. U svom je izlaganju fra Jurišić naveo, kako se danas, u samostanskom arhivu u Sinju, čuva pet rukopisnih kodeksa koji sadrže Filipovićeve propovijedi za prigode blagdana Svijećnice, Blagovijesti, Radosti i žalosti BDM, Gospe od Anđela, Velike Gospe i Imena Marijina.