Drugi dio trilogije "Kristina, Lavransova kći" - "Žena"
U nakladi splitske izdavačke kuće Verbum objavljen drugi dio srednjovjekovne sage za koju je norveška književnica Sigrid Undset dobila Nobelovu nagradu za književnost
Iz tiska izišao drugi dio trilogije “Kristina, Lavransova kći” – “Žena”, srednjovjekovne sage za koju je norveška književnica Sigrid Undset dobila Nobelovu nagradu za književnost.
Oslikavši vrsnim književnim umijećem svu psihološku dubinu svojih likova i zorno predočivši okolnosti onodobnog života, autorica je istodobno stvorila djelo jakih osjećaja, dubokih misli i neprolazne vrijednosti, uvijek aktualno. Drugi dio trilogije “Žena” nastavlja priču o strastvenoj i svojeglavoj Kristini u srednjovjekovnoj Norveškoj. Kristina je sada udana za Erlenda Nikulaussona, muškarca čija čvrsta odlučnost da postane utjecajna društvena i politička osoba prisiljava Kristinu da preuzme upravljanje Erlendovim imanjem, Husabyem, dok podiže njihovih sedam sinova. Knjiga na 392 stranica tvrdog je uveza, redovna cijena je 120 kn, a za članove kluba Verbum 96 kn.
Sigrid Undset rođena je 20. svibnja 1882. u Kaluddborgu, mjestu u Danskoj gdje je tada boravio njezin otac, poznati norveški arheolog. Od 1897. do 1909. radila je kao činovnica u Oslu i već tada započinje s pisanjem. Njezini prvi romani i pripovijetke (Gospođa Martha Oulie, Sretna dob, Jenny, Proljeće…) za temu uglavnom imaju položaj žene u društvu. Godine 1919. u potpunosti se posvetila pisanju, te 1920. objavljuje Vijenac, prvi dio trilogije “Kristina-Lavransova kći”, a iduće dvije godine i druga dva dijela trilogije: Žena i Križ.
Tih godina Sigrid Undset doživljava iskreno približavanje katolištvu te 1925. službeno stupa u Katoličku crkvu. Godine 1928. prima Nobelovu nagradu za književnost i u godinama koje slijede nastavlja se intenzivno baviti spisateljskim radom, najprije u Americi u doba II. svjetskog rata, a potom opet u Norveškoj. U prigodi 65. rođendana prima orden Križ svetog Olava iz ruku norveškoga kralja Haakona. Posljednjih godina svoga života posvetila se proučavanju spisa i života svetaca. Umrla je 10. lipnja 1949. u Lillehammeru, ostavivši za sobom književni opus koji obuhvaća preko 30 djela, od kojih su mnoga prevedena na značajnije svjetske jezike. (ika-sd)