Zagreb, (IKA) – Drugi dan Znanstvenoga simpozija “40 godina Zagrebačke Biblije” 25. listopada protekao je u radnom dijelu i vrlo poticajnom ozračju brojnih stručnjaka, ali i ljubitelja Božje Riječi, koji su se okupili u velikoj dvorani u Chromosovom tornju. Loretana Despot, koja je imala temu Katančičev prijevod Biblije i Zagrebačka Biblija, i Josip Silić čija je tema bila O jeziku hrvatskih Biblija bili su spriječeni doći, ali su njihova izlaganja pročitana. Vrlo zanimljivo predavanje imao je dr. Stipe Botica s naslovom Utjecaj Biblije na hrvatsku tradicijsku kulturu. Krenuo je s intrigantnim pitanjem što se događa s biblijskim tekstovima kada siđu u narod. Usmenom predajom postaju dio tradicijske kulture, neprekidno žive u narodu, zadržavaju i promiču vrijednosti, a po strukturi su različiti – priče, pjesme, izreke, gnomi – te izražavaju stavove, navike, uvjerenja. Botica je naveo posebno puno primjera iz Pavlovih poslanica.
O još dva značajna prijevoda Biblije i njihovom odnosu prema Zagrebačkoj Bibliji, govorila su dva ugledna teologa. Dr. Peter Kuzmić je izlagao o Vuk-Daničićevom prijevodu Biblije, a dr. Mario Cifrak o Šarićevoj Bibliji.
Bono Zvonimir Šagi govorio je na temu Prihvat i primjena Zagrebačke Biblije u suvremenom pastoralu Crkve. To je bilo korisno i poticajno predavanje upravo za redoviti pastoralni rad, jer je prema Drugome vatikanskom koncilu Biblija temelj pastorala, dio je liturgije, kateheze, homilije. Božja Riječ ulazi u živi govor, te je važno božansko čitanje, lectio divina, koje obuhvaća i slušanje i prihvaćanje u srcu.
Na kraju je održan okrugli stol o temi Zagrebačka Biblija u vjeri, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda. Sudjelovali su izlagači, ali i nazočni slušatelji. Raspravljalo se o povezanosti izlaska novoga prijevoda Biblije i standardizacije hrvatskoga jezika kroz povijest. Također se je ukazalo na nekadašnje učenje napamet bitnih i većih ulomaka iz Biblije, pa čak i cijelih evanđelja, te prenošenje usmenim putom mlađim naraštajima. Dr. Peter Kuzmić dao je zanimljiv prijedlog. Drži da bi se soba u franjevačkom samostanu na Kaptolu, gdje su prevodili i radili dr. fra Bonaventura Duda i dr. fra Jerko Fuček sa suradnicima, dakle soba u kojoj se stvarala i u kojoj je nastajala Zagrebačka Biblija, trebala obilježiti spomen-pločom o 40. obljetnici te Biblije, pa i omogućiti za razgledanje poput značajna muzeja vrlo važnoga za vjeru i kulturu hrvatskoga naroda.