DRUŠTVENE PRILIKE - IZAZOV REDOVNIŠTVU

Zagreb, 28. 10. 1999. (IKA) – 32. godišnje plenarno zasjedanje Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) održano je 26. i 27. listopada 1999. u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi. Na zasjedanju je izabrano i novo vodstvo HKVRP-a. Za novog predsjednika izabran je karmelićanin o. Vjenceslav Mihetec, za potpredsjednika isusovac o. Ivan Macan, a za članove predsjedništva salezijanac i dosadašnji predsjednik don Stjepan Bokovac, kapucin fra Jure Šarčević i konventualac fra Ilija Miškić.
Plenarno zasjedanje redovničkih poglavara i poglavarica iz Hrvatske i iz BiH započelo je pozdravom don Stjepana Bolkovca, predsjednika Konferencije, koji je posebno pozdravio s. Petru Vidaković, uršulinku, novu tajnicu Unije i Konferencije, koja je službu preuzela 1. siječnja 1999. Također je podsjetio kako je za potrebe Tajništva kupljena dvorišna zgrada u Prilazu Gjure Deželića na broju 75/1, a u tijeku su pripremni radovi za njezinu adaptaciju kako bi mogla poslužiti za većinu susreta koje zajednički organiziraju redovnice i redovnici. Zatim je uslijedilo predavanje o. Bone Šagija. On je krenuo od načelne nužnosti preispitivanja krize redovništva u svezi s obnovom, osvrnuvši se na pokoncilsku obnovu i na opće društvene uvjete u kojima se ona provodila, uz naznaku koji su njezini ishodi i posljedice. Analizirajući naše društvene prilike u vremenu totalitarizma i ateizma prije Koncila, u vremenu provođenja koncilske obnove, te u sadašnjoj tranzicijskoj situaciji predavač je stavio poseban naglasak na točke s kojima bi se naše redovništvo u sadašnjim okolnostima moralo uhvatiti u koštac radi svoje budućnosti i radi budućnosti naroda kojemu je poslano. Demokratske promjene stavile su Crkvu pred otvorena vrata i tjeraju je da uđe u “arenu” pluralizma. U tim i takvim okolnostima redovništvo bi moralo biti autentičan svjedok vječnih evanđeoskih vrijednosti, odnosno mora se suočiti sa sekularizmom i sa subjektiviziranom religioznošću, te s individualizmom kao životnim stilom. Nužno je ponovno otkriti vrijednost zajedništva, poslušnosti poglavarima u skladu s crkvenim i redovničkim propisima, te vrijednosti askeze, istaknuo je o. Šagi. Nakon predavanja uslijedila je rasprava, te zajednička euharistija koju je predstavio don Stjepan Bokovac.
U popodnevnom dijelu susreta generalni tajnik HBK vlč. Vjekoslav Huzjak, govorio je o sadašnjem uvidu u ekonomsku i socijalnu problematiku redovničkih osoba i zajednica unutar Crkve i društva. Prelazak s nadarbinskog sustava i mentaliteta na novi gospodarski sustav uvijek je bolan i dugotrajan proces. U mnogim zemljama on traje već više od 10 godina i još uvijek neka pitanja nisu jasna. Kod nas se već sada osjeća problem nedostatka podzakonskih provedbenih akata koji bi tumačili ono što je definirano u ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske ili u drugim zakonima koji govore o odnosima Crkve i države. Redovnice i redovnici u raspravi su postavili više pitanja koja se odnose na rješavanje konkretnih problema glede obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za sve redovničke osobe, te glede vrednovanja minulog rada. Uočeno je nesnalaženje državnih administrativnih struktura kada su u pitanju crkvene osobe jer nitko ne zna kamo bi svrstao ustanove kao što su biskupije, provincije ili samostani.
Dr. Milan Šimunović, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK, govorio je zatim o sudjelovanju redovnica i redovnika u katehizaciji. Upozorio je na potrebu školovanja i osposobljavanja sve većeg broja vjeroučitelja i vjeroučiteljica za rad u školama ili u župnoj katehezi, te redovnica koje bi radile u vrtićima. Župnu katehezu treba ponovno vrednovati, u njoj se traži radikalan zaokret. U tijeku je stvaranje stručnih timova kojima će biti povjerena izrada novih udžbenika i priručnika za školski vjeronauk i za župnu katehezu pa će i oni olakšati odgovornu i tešku zadaću katehista. Predavač je pozvao redovnice i redovnike da se, unatoč brojnim drugim obvezama, ne povlače iz škola nego da izdrže jer znaju da je njihov rad cijenjen ne samo zbog znanja, nego i zbog svjedočenja vlastitom prisutnošću, pojavom i ponašanjem.
S. Kornelija Zorić izvijestila je o glavnim zaključcima nedavno održane Druge izvanredne sinode biskupa za Europu, na kojoj je i sama sudjelovala. Tijekom zasjedanja iznesena su 202 priopćenja, a u raspravama su stvoreno oko 500 amandmana, od čega je prihvaćeno 40 prijedloga, među kojima i tri prijedloga koje su zastupali hrvatski predstavnici na Sinodi.
Pročitano je pismo bosansko-hercegovačkih provincijala i provincijalki u kojemu se svi sudionici plenuma potiču na razmišljanje o mogućem osnivanju zasebnoga vijeća redovnica i redovnika u BiH, jer su sve jači izvanjski zahtjevi da i redovništvo bude organizirano po teritorijalnom kriteriju države BiH i novoosnovane BK BiH. Prijedlog ne ide za tim da se prekinu međusobne veze redovništva u Hrvatskoj i u BiH, nego da se olakša proces raspravljanja i odlučivanja o pitanjima koja se odnose samo na redovništvo u jednoj ili u drugoj državi. Konačni prijedlog redovničke poglavarice i poglavari iz BiH donijet će kada čuju mišljenje biskupa članova BK BiH, a zatim će trebati pronaći načina da se taj prijedlog i ostvari.
Na skupu je najavljeno zasjedanje Europske unije redovničkih konferencija (UCESM) koje će se od 6. do 12. prosinca 1999. održati u Dubrovniku. Završno misno slavlje predvodio je nadbiskup Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH. Tumačeći u propovijedi program proslave trodnevnice i samoga Dana posvećenog života u jubilarnoj godini, Nuncij je pozvao redovnice i redovnike da i s drugima podijele radost i milost zvanja i posvećenja Bogu. Blagdan jubilejskog slavlja Gospodinova prikazanja u Hramu prigoda je za obnovu života u vjeri, nadi i ljubavi, te za poboljšanje odnosa prema Bogu i prema bližnjemu, istaknuo je propovjednik.