Dubrovački golubovi mira

Dubrovnik, 4. 2. 1994. (IKA) – Grad koji je u svijetu poznat kao osebujno središte kulturnog, umjetničkog i znanstvenog života, a koji je u sadašnjem ratu pretrpio teška barbarska razaranja, proslavio je 3. veljače blagdan svoga zaštitnika sv. Vlaha u duhu svog tisućljetnog kulta slobode, kulture i tolerancije. To je slikovito označeno bijelim golubovima koje je u predvečerje slavlja pustio apostolski nuncij Giulio Einaudi. Na svečanost su došli biskupi iz Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine koji se, uz izričitu potporu Ivana Pavla II., sve jače zauzimaju za mir i toleranciju protiv etničke podjele i etničkog čišćenja, te za očuvanje cijele države Bosne i Hercegovine.
Dubrovnik je, naime, cijelom svojom poviješću znak kulturnog, gospodarstvenog i diplomatičkog povezivanja raznih etničkih i religijskih zajednica na balkanskim prostorima. Istodobno je Dubrovnik održavao vrlo žive trgovačke, kulturne i diplomatičke veze s europskim zapadom, osobito Sredozemljem, i tako stoljećima bio civilizacijsko susretište. Dok su se balkanske zemlje gušile u dugim krvavim sukobljavanjima, Dubrovnik je znao sačuvati neutralnost, ne da bi se zatvorio u sebe i zaštitio, nego da bi bio prostor susretanja svih tih najčešće sukobljenih strana. Papin predstavnik nadbiskup Einaudi oslonio se na tu osebujnu dubrovačku prošlost, da bi u prigodnoj propovijedi ohrabrio mirotvorne napore sadašnjih najodgovornijih predstavnika Katoličke Crkve u republikama Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U povijesti toga dijela svijeta, koji je upravo ugrožen jednim od najopasnijih i najprljavijih ratova koji se sada vode na planetu, Dubrovnik je poznat kao središte slobodne republike, jedinog dijela hrvatskoga područja koje je sačuvalo samostalnost od svojih početaka, osobito od 12. stoljeća, do početka 19. stoljeća kad su ga okupirali Francuzi. Opasan prelijepim bedemima, Dubrovnik nikad nije ratovao. Njegovo je oružje bila diplomacija potpomognuta snažnom trgovinom i kulturnim stvaralaštvom. Dubrovčani su znali održavati dobre diplomatske odnose s trenutačno najjačim državama na Balkanu. Njihove su trgovačke i kulturne misije slobodno prolazile prostorima i Bosne i Srbije i zatim Turskoga carstva. Već početkom 17. stoljeća iz Dubrovnika je došao prijedlog Svetoj Stolici da sklopi separatni mir s Turcima i imenuje katoličke metropolite u Balkanskom dijelu Turskog carstva, kako tamošnji katolici ne bi bili smatrani agentima neprijateljskih zemalja.
Svjetsku znanost Dubrovnik je osobito zadužio Ruđerom Boškovićem ocem moderne atomske fizike (18. st.). U Dubrovniku je otvorena prva ljekarnica u tome dijelu svijeta godine 1317., a redovita liječnička služba za pučanstvo uvedena je godine 1301. Dom za stare i nemoćne otvoren je ondje godine 1341. Godine 1416. zabranjena je trgovina robljem, koja je inače cvjetala na okolnim ratnim područjima.
Sv. Vlaha, ranokršćanskog mučenika iz Male Azije, Dubrovnik slavi kao svoga zaštitnika od 10. stoljeća. O životu toga mučenika se povijesno malo zna, te je on zapravo postao znakom dubrovačke kulture u slobodi. Na staroj dubrovačkoj zastavi, koja se i sada svečano podiže u doba tamošnjih slavlja i festivala, ispisana je samo jedna riječ “Libertas”, što znači sloboda.
Dubrovačkim svečanostima u povodu dana sv. Vlaha znakovito su prisustvovali istaknuti predstavnici kulturnog i političkog života u Republici Hrvatskoj, te ambasadori Austrije, Kanade, Švedske, Irana, Češke i Velike Britanije.