Dubrovnik, (IKA) – Na Metropolijskom studijskom danu u srijedu 17. listopada u dvorani blaženog Ivana Pavla II. u Dubrovniku okupili su se svećenici i redovnici koji djeluju u Dubrovačkoj biskupiji, a pridružili su im se i svećenici Kotorske biskupije. Tema studijskog dana bila je “Godina vjere”. Dr. Ante Mateljan, profesor dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, održao je predavanje: “Čemu godina vjere? Dva dokumenta i deset pitanja”. Govoreći o obljetnicama koje su bile prigoda za Godinu vjere, dr. Mateljan ih je povezao i s novom evangelizacijom: “Nova evangelizacija zapravo znači da ono što je upakirano u kršćansko ili kvazi-kršćansko ruho, a što je izgubilo kršćanski sadržaj – odnosno osobe koje su izgubile kršćansku podlogu vlastitog života – da bi trebalo ponovno evangelizirati. Ne samo pojedince nego i zajednice i sredine i društva i kulture”. Predavač je okupljenim svećenicima predstavio i poticaje u Godini vjere kao i pastoralne smjernice objasnivši prije toga da Godina vjere nije zamišljena kao “vrijeme kroz koje će se na način teološkog razjašnjavanja objasniti kršćanska vjera niti jedan pokušaj postupka prilagođavanja vjere ovom kontekstu nego kao poziv na nešto što se naziva ‘autentično i obnovljeno obraćanje Gospodinu, jedinom Spasitelju svijeta’. Polazeći od sadržaja vjere naglasak je stavljen na čin vjere. Jasno da je nužno pred sobom imati što vjerujem, ali ključ je u tome kome vjerujem”, pojasnio je dr. Mateljan.
Dr. Marinko Vidović, profesor biblijskih predmeta na splitskom KBF-u, održao je predavanje o “Crkvi navjestiteljici”. Nabrojivši različite slike o Crkvi, predavač je ustvrdio da pojmu Crkve navjestiteljice najbolje odgovara slika sijača sjemena. “Zadatak nam je sijati, a davati da raste pripada nekome drugome”, istaknuo je. Navijestiti, evangelizirati je najdublji identitet Crkve, a takav govor ima korijen u onome kako je postupao Isus iz Nazareta, rekao je predavač te je protumačio neka novozavjetna mjesta o tome. I Isusov navještaj i navještaj Crkve usmjereni su prema osobi, pojedincu da se on opredijeli u životu. Mi danas, uz to, govorimo i o promjeni kulture i uvođenju evanđelja u kulturu, rekao je predavač i objasnio: “Čovjek postupa uvijek po nekim parametrima koji su mu unaprijed zadani, pa te parametre treba kultivirati. Kad govorimo o evanđeljima i crkvenom navještaju znači prožeti te strukture evanđeoskom logikom, odnosno evanđeoskim načinom postupanja. Evanđelje samim izričajem stvara određenu kulturu, ali isto tako prihvaća kulturu u kojoj živi i djeluje”. Inkulturacija ne znači udaljavanje čovjeka od njegovog života kako prigovaraju od Feuerbacha do danas, rekao je dr. Vidović i nastavio: “Mi ne želimo čovjeka prenijeti u neku novu stvarnost i da zapostavi ovu, nego mu želimo približiti tu novu stvarnost kao svrhu i cilj njegovog življenja pa se on uime te svrhe i cilja može već sad u stvarnosti malo drugačije postavljati”. Dr. Vidović svećenicima je govorio o načinima kako oni mogu što autentičnije navijestiti evanđelje.
Dr. Ivica Žižić, profesor liturgijskih predmeta u Splitu i na Papinskom liturgijskom institutu u Rimu, govorio je o “Svećeniku – slavitelju vjere”. Rekavši kako je liturgija prvotno mjesto ostvarenja svećenika kao svećenika te mjesto rasta i sazrijevanja svećenika u njihovoj osobnoj vjeri, a zatim i u vjeri zajednica, dr. Žižić nabrojao je neke pogrešne načine procjenjivanja današnjeg svećenika koji dovode u pitanje svećenički liturgijski identitet. “Slaviti vjeru u Godini vjere znači pronaći polazišta svoga svećeništva”, rekao je predavač i dodao: “Samo kao misnik mogu se shvatiti kao svećenik”. Dr. Žižić govorio je i o liturgiji koja se slavi i događa u ozračju ljepote, a ljepota je u sebi jedan osjećaj nevjerojatne istinitosti. “Vjera u liturgiji progovara jezikom sklada, jedinstva, spokoja i ljepote. U liturgiji vjera zahtijeva estetiku mirnoće, pomirenost vanjštine i nutrine, života i slavlja, istine i iskustva vjere. Lijepa liturgija nije samo naizvan privlačna nego je to cjelovita evangelizacija. Dopustimo da u našoj liturgiji ljudi zastanu pred istinitim otajstvom ljepote Božje”, pozvao je predavač i nastavio: “Lijepa liturgija doista može istinski oblikovati život vjere. Ona nije nekakav vanjski ures nego je ona snaga koja nosi istinu vjere u ljudska srca. I ja sam uvjeren da svaki svećenik u lijepoj, svečanoj, istinskoj liturgiji može uvijek iznova otkrivati najdublje razloge svoga svećeništva i biti ispunjen osjećajem spokojne vedrine jer vidi da je tu njegova služba veoma važna u svijetu koji je izgubio osjećaj i za istinu i za ljepotu”. Okupljenim svećenicima obratili su se i biskupi dubrovački Mate Uzinić i kotorski Ilija Janjić i izrazili zadovoljstvo zbog takvog susreta svećenika dviju biskupija na zajedničkom Metropolijskom danu.