Dubrovnik, (IKA) – Središnje pontifikalno euharistijsko slavlje na blagdan dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha, ispred dubrovačke katedrale, predslavio je 3. veljače zadarski nadbiskup i potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije Ivan Prenđa.
Na oltaru su se, uz biskupa domaćina, okupili splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, kotorski biskup Ilija Janjić, šibenski biskup Ante Ivas, krčki biskup Valter Župan, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, delegat mostarsko-duvanjskog biskupa Ante Luburić, delegat hvarskog biskupa Josip Mihovilović i delegat đakovačko-srijemskog biskupa i vinkovački dekan Tadija Pranjić. Šezdesetak svećenika i redovnika koncelebranata na slavlje su došli iz različitih župa Dubrovačke biskupije, kao i iz drugih biskupija Hrvatske i inozemstva.

Pozdravljajući domaće vjernike i pristigle hodočasnike dubrovački biskup Želimir Puljić posebno se zahvalio dubrovačkom Parcu na lijepom vremenu kako bi njegov blagdan okupljeni mogli radosno proslaviti. Također je, uz ostalo, nazočnog veleposlanika pri Svetoj Stolici dr. Emilija Marina zamolio da prenese pozdrave Svetom Ocu koji je od protekle godine počasni građanin Dubrovnika.

Zadarski nadbiskup u propovijedi je potaknuo vjernike na razmišljanje o važnosti moralnog življenja i zauzimanja za kršćanske stavove u svijetu koji se sve više od njih udaljava.
“Pozvani smo sada postaviti sebi pitanje: jesmo li spremni čuti Božji govor upućen nama, ovdje nazočnima, ovom kršćanskom pokoljenju Dubrovčana i ljudima hrvatskog juga, svima koji ovaj događaj prate posredstvom televizije?”, upitao se nadbiskup, navodeći primjer sv. Vlaha koji je čuo Božju Riječ u svom vremenu i potpuno je ostvario u svojemu mučeničkom životu.

“U svijetlu povijesnog događaja njegove smrti vidimo kršćane onoga vremena kao ljude novog doba, novog europskog poretka, iz sinteze grčko-rimske kulture i kršćanske duhovnosti. Kršćani su bili ljudi koji su otkrili u Kristovu evanđelju dostojanstvo moralne savjesti i veličinu nutarnje slobode. S tom vrijednošću mogli su se suočiti s vremenom nerazumijevanja i mržnje, pa zatim progona. Nisu mrzili i nisu se osvećivali. Naučili su da treba ljubiti i neprijatelja i za njega moliti. To su vjerno činili. Odatle možemo poći u odgovoru na pitanje: kako su toliki kršćani, među njima i sveti Vlaho, mogli hrabro poći u smrt”, rekao je nadbiskup Prenđa.

Osvrnuvši se na naše vrijeme i izbor između blagoslova i prokletstva pred kojem se nalaze kršćani danas propovjednik je kazao: Postoji opasnost da pristupimo životu i zadacima kao oni kojima Krist nije poznat i koji nemaju vjere. Ne opažamo li da ozračje u kojem živimo, koje udišemo, nosi neka nova, druga, po čovjeka, posebno mladog čovjeka, opasna obilježja koja se predstavljaju kao put čovjekova napretka i sreće. Ne opažamo li da je izgrađena cijela jedna “nova filozofija” – životni pogled, svjetonazor na svijet i život koji se temelji na posvemašnjoj osobnoj slobodi iz koje se oblikuju moralni stavovi i ponašanje prema drugoj osobi i materijalnim dobrima pod vidom osobnog probitka koji vodi, u konačnici, u ponižavajući položaj našega bližnjega, bilo muškarca bilo žene, ili u ovisnost o stvarima. I najteže moralne dileme kao što su samoubojstvo ili ubojstvo drugog čovjeka, bilo rođenog ili nerođenog, ili odbacivanje staroga i nemoćnog čovjeka iz obitelji ili izvan nje, naziva se vlastitim izborom kao da ne postoje objektivne moralne norme koje prepoznaje čovjek u sebi i sažimlju se u načelo: dobro čini, a izbjegavaj zlo.

Propovjednik je upozorio kako Krist pristupa čovjeku na drugačiji način i iz tog načina izviru moralni stavovi Crkve. Često su ti stavovi u suprotnosti s mentalitetom vremena, ali kao kršćani možemo se i moramo tom mentalitetu, iz odgovornosti za sebe i druge, suprotstavljati.

“Europsko društvo ne nosi više oznaku kršćanskog društva osim tradicijski i povijesno”, istaknuo je propovjednik, navodeći primjere shvaćanja obitelji, pobačaja, eutanazije koji su daleko od kršćanskog shvaćanja. Istaknuo je kako su i za hrvatsko društvo pitanja pobačaja i eutanazije od izuzetne važnosti, a po stavu i praksi prema tim pitanjima “mjerit će se ubuduće vjerodostojnost svakog zauzimanja na zakonodavnom, gospodarskom, kulturalnom i političkom polju”. Na kraju je nadbiskup zaključio: “Iako danas imamo malo šansi, poput sv. Vlaha, posvjedočiti svoju kršćansku vjeru mučeništvom, imamo poziv založiti se, usprkos suprotnom vjetru, za etiku i moral u društvu u širokom rasponu od osobnog stava u vlastitoj obitelji do društvenog poslanja u vrhovima političkog života zemlje. Smisao za osobno zauzimanje za etičko-moralne vrednote u hrvatskom društvu uključivat će smisao za žrtvu, a ponekad i za omalovažavanje i poniženje. Ali, čvrsto nam je stajati u vjeri koja nikada ne gubi od aktualnosti za dobro svakog pojedinca i cijelog društva”.

Nakon euharistijskog slavlja dubrovačkim ulicama u dugoj procesiji s brojnim barjacima nošene su moći svetog Vlaha, moći bl. Alojzija Stepinca i bl. Marije Propetog Petković, a pod baldahinom Isusova pelenica. Misno slavlje pjesmom su ove godine animirali združeni Mješoviti katedralni zbor iz Dubrovnika i Mješoviti zbor iz Vinkovaca pod ravnanjem prof. Margit Cetinić.