Baške Oštarije, (IKA) – U pastoralnom centru na Baškim Oštarijama održana je 23. travnja u organizaciji Katehetskog ureda Gospićko-senjske biskupije redovita godišnja duhovna obnova za prosvjetne djelatnike i odgajatelje s prostora Gospićko-senjske biskupije. Više od 30 prosvjetnih djelatnika i više ravnatelja osnovnih i srednjih škola ponajviše iz Gospića kao i Cetingrada, Plaškog i Donjeg Lapca prvi se puta u organizaciji Katehetskog ureda nakon Krasna i Plitvica okupilo u pastoralnom centru na Baškim Oštarijama. Središnja predavanja o temama “Odnos – temeljno polazište u odgojno-obrazovnom procesu” te “Milosrđe – temeljni kriteriji vjerodostojnosti kršćanskog (odgojnog) djelovanja” održala je profesorica sa zagrebačkog KBF-a i predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupija s. dr. sc. Valentina Mandarić.
Susret je otvorio predstojnik Katehetskog ureda vlč. Nikola Turkalj, slijedio je molitveno-meditativni uvod te stručna predavanja dr. Mandarić. “Pitajući se što je danas temeljno poslanje škole, dr. Mandarić je istaknula da se škola od glavnog izvora informacija danas pretvorila u mjesto gdje se učenike uči služiti informacijama, razlučivati bitno od nebitnog i kvalitetno od nekvalitetnog. Zbog promijenjenih društveno-socijalnih okolnosti danas škola ima veći značaj u odgoju jer su obitelji prezauzete, a vrijeme im je isprogramirano. obavezama i roditelja i djece. Škola time treba postati mjesto susreta, prihvaćanja i zajedništva, a odgoj i obrazovanje su puno više od pripremanja mladih osoba za tržište rada. Zapravo, odgoj je proces očovječenja, stalan i neprekidan. Kvalitetni čovječni odnosi su u krizi, danas u eri visoko razvijene i svima dostupne tehnologije, a glavna karakteristika je virtualnost nauštrb realnosti. Potrebno je početi razmišljati o načinima realnog susreta i početi raditi na promicanju kulture susreta. Nikako ne treba biti radikalan u tome pa sve zabraniti, već odgajati za kvalitetno služenje medijima, i u sadržajima na njima otkrivati važno, korisno, skriveno u porukama.
Govoreći o drugoj temi milosrđa kao temeljnom kriteriju kršćanskog djelovanja s. Vlanetina je je istaknula da se danas o njemu malo priča za razliku od gromoglasnog traženja prava. Stoga su i neki političari počeli govoriti o svome poslu i poslanju kao “tvornici” prava. Biblija pršti primjerima milosrđa, gotovo pa joj je to i glavna zadaća. Dr. Mandarić je podsjetila na Govor na Gori i izricanje osam blaženstava gdje Isus niti u jedno ne stavlja izrijekom da treba nešto činiti Bogu. U svih osam naglasak je na odnosima prema čovjeku, a onda preko milosrđa prema čovjeku, koji je Bogu mio, dolazimo do Božje nagrade, a to je njegova blizina nama. U Isusovom djelovanju naglasak je na periferiji: osobe na periferiji društva, naše periferije u obliku intime, periferije u obitelji i zbornici. Izaći na periferiju ključno je u iskazivanju milosrđa uz poštivanje osobnosti i dostojanstva. I dolazimo do odgovora na pitanje koje Isus postavlja u prispodobi o Izgubljenom sinu ili Milosrdnom ocu: Tko je moj Bližnji? To je moj izbor. Ja se zaustavljam i djelujem kako bih pomogao. Ne jer je ta osoba katolik, pavoslavac, musliman, bogat, siromašan, ovaj ili onaj, već zato što je to čovjek. Pa čak, ne činim milosrđe da bi se svidio tom čovjeku ili nekom drugom, pa čak ni Bogu, već pomažem čovjeku jer je čovjek.
Slijedila je rasprava nakon čega je predstojnik Katehetskog ureda preč. Nikola Turkalj dao nekoliko informacija vezanih za biskupsko ređenje o. Zdenka Križića, te zamolio učitelje a među njima i tri nazočna ravnatelja iz gospićkih škola da daju prijedloge kako bi se škole mogle uključiti u ovu svečanost zakazanu za 25. svibnja. Slijedila je misa i zajednički ručak.