Subotica, (IKA) – U Subotici je 7. i 8. srpnja održana Dužijanca malenih, prva veća manifestacija u sklopu proslave ovogodišnje Dužijance. Djeca iz različitih mjesta Vojvodine kao i iz mađarskog mjesta Čikerije u subotu prije podne na salašu Vlatka Vojnić Purčar na Đurđinu sudjelovala su u etno-radionici. Navečer je na Gradskom trgu bila folklorna večer na koju su nastupila sva kulturna-umjetnička društva koja su gostovala na ovogodišnjoj Dužijanci malenih. Na početku programa svu djecu i okupljene na Trgu pozdravio je Josip Stipić, predsjednik HKC “Bunjevačko kolo” kojem je i ove godine povjerena organizacija Dužijance preko posebnog Organizacijskog odbora na čelu s Marinkom Piukovićem, a poslije njega je uime Katoličke Crkve, koja je suorganizator Dužijance, predstavio malog bandaša Emila Cvijina i malu bandašicu Josipu Kujundžić.
Središnje slavlje Dužijance malenih bila je misa zahvalnica koja je u nedjelju održana u subotičkoj katedrali-bazilici Sv. Terezije. Na početku mise sve je uime organizatora pozdravila Gordana Cvijin. Među uglednim gostima bili su subotički dogradonačelnik Pero Horvacki, Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Ljubica Kiselički, pomoćnica gradonačelnika za razvoj kulturno-prosjvetne djelatnosti i racionalizaciju školske nastave te Marinko Piuković, predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance 2012. Na misi su uz malog bandaša i bandašicu sudjelovali i mali bandaši i bandašice iz Subotici okolnih sela kao i iz Sombora i Svetozara Miletića te 250 djece u različitim narodnim nošnjama, predstavnici desetak KUD-ova te veliki broj ostalih vjernika koji su ispunili prostranu subotičku katedralu. Misno slavlje predvodio je mons. Andrija Anišić, župnik subotičke župe sv. Roka, koji je na početku blagoslovio klasove pšenice i kruh. Na misi su Božju riječ čitali mali bandaš Emil Cvijin i mala bandašica Josipa Kujundžić. Pjevanje su predvodili mladi iz VIS-a “Ritam vjere” a molitve vjernika predmolila su djeca u narodnoj nošnji. U propovijedi je mons. Anišić objasnio djeci da je Dužijanca nastala spontano u obiteljima Hrvata Bunjevaca u Bačkoj, koji su nakon završetka napornog rada – “risa” (ručnog košenja žita) prigodnim slavljem na salašima zahvalili Bogu za završetak tog značajnog posla koji je bio znakom da će biti kruha svagdašnjega. Obitelji koje su slavile Dužijancu na svojim salašima godine 1911. okupio je u crkvu na sv. Roka mons. Blaško Rajić da zajednički, na najizvrsniji način – euharistijskim slavljem – zahvale Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji. I u tom obliku Dužijanca traje sve do danas, istaknuo je propovjednik. Držeći klasje u rukama rekao je da ono može služiti za ukras, ali krajnji cilj klasja su zrna pšenice koja će biti samljevena i koja će onda postati brašno od kojega se pravi slatki kruh za hranu. Kruh pak doseže puninu svoga dostojanstva u euharistijskom slavlju kada se na oltaru pretvara u Tijelo Kristovo. Usporedio je djecu s klasjem koje treba postati kruh. Najveća pohvala za čovjeka je kad mu netko kaže da je dobar kao kruh. Pozvao je djecu da uvijek budu tako dobri da im svako može reći da su dobri kao kruh, jer tako će onda biti na ponos i radost svojih obitelji kao i korisni članovi naroda kojem pripadaju i Crkvi čiji su članovi.
U prikaznoj procesiji djeca u narodnoj nošnji, predstavnici različitih Kulturno-umjetničkih društava, prinijeli su uz euharistijske darove i darove koji simboliziraju put kojim zrno pšenice postaje kruh. Kruh su svečano na oltar prinijeli mali bandaš i bandašica. Svi sudionici Dužijance malenih dobili su za uspomenu po jedan blagoslovljeni klas. Nakon mise bila je svečana povorka ulicama grada do Gradske kuće gdje su ih dočekali dogradonačelnik Pero Horvacki i pomoćnica gradonačelnika Ljubica Kiselički. Svi su KUD-ovi u predvorju velike vijećnice Gradske kuće izveli kratki program kojim su predstavili svoje djelovanje a potom su bandaš i bandašica u velikoj vijećnici predali kruh dogradonačelniku. On im je zahvalio na kruhu i svoj djeci i organizatorima na sudjelovanju u Dužijanci malenih, istaknuvši da je Dužijanca malenih najbolje jamstvo da će Dužijanca kao najljepši i najsadržajniji običaj bačkih Hrvata trajati i dalje.